DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 77     <-- 77 -->        PDF

- 4(51 -^


koju nalij tekudcg cipavca (N Ha-|-HO , Salmiak^´eist). Had tekar zabrtvi vrata od
komore i ceotvaraj ju puna dva dana. Kad izneseš pokućtvo h komore, zaista deš sfc
čuditi, kako je to hrastovo pokućtvo poprimilo tamno smedju boju, koja´^je sad veoma
obljubljena.


Ovaj način grizkaiija hrastovog drva sastoji se u tom, da se djelovanjem tekućeg
čipavca spaja strojivo (G-erbstoif) u brastovini sa parami amonijaka (čipavca), te se tim
uplivom prvobitna boja hrastovine promjeni na vazdubu u tamniju boju, kako ju vidimo
i kod mnogih drugih slučenina trjeslovine (Gerbsauere).


Fotograličke slike Kinka Krapeka, fotografa u Karlovca. Priob(?ujemo,
da je rečeni fotograf priredio slike plitvičkih jezera, onda slike ciele jubilarne gospodarsko-
šumarske izložbe zagrebačke, a speciaino gumarskoga paviljona, kakav je
iz nutra.


Ove slike dobivaju se u velikom formatu komad po 1 for,, a priređjene su ta*
kodjer i iz stakla za uporabu u stereoskopu. Od ovih potonjih slika stoji komad 3 fr.
Slike mogu se r.aručiti kod spomenutoga fotografa.


G. K. Krapek poznat je širom naše domovine kao vrlo revan i vrstan fotograf,
koji je kao pravi Ceh svim žarom svoga srca oljubio novu domovinu, te već odavna
nastoji o tom, da slikovno prikaže i stranom svietu sve njezine prirodne liepote i
krasote. Slike su mu u svakom pogledu dostojne, da ukrase i najotmeniju dvoranu,
S toga preporučamo svim našim vrlim šumarom, da si naruče spomenute slike,
koje će jim biti zaista za ures čednih stanova.


Starost ptica. Zanimati ce svakoga šumara i lovca da znade^ koju starost mogu
doziviti razne ptice, pa s toga ču evo ovdje njeke podatke o tom priobčiti.
Nauman veli u svom djelu, da labu d po tvrdnji njekih naravoslovaca može
živiti 300 godina.


Za labudom vrsta se soko l (Falke), a Knauer u svom djelu j^Naturhistorie«
velij da su poznavali sokola, koji je dožU-lo 162 godine. Još veeu starost doživi Ja streb
" (Vultur) i orao.


Godine 1719 uginuo je jedan planinski orao (Aquila fulva, Steinadler), koga su
prije 104 godine uhvatili, a tko bi znao, koliko je prije živio.


Jedan bieloglavi jastreb, koji je bio god. 1706, uhvaćen, uginuo je u
bečkoj menažeriji (zviernici) god. 1824., te je po tomu doživio starost od 118 godina
u zatvoru.


Schinz pripovjcda o njekom brkato m sup u (Vultur barb., Lammergeier), koji
je sjedio na njekoj ^iridi u moru kod Grindehvalda, da su ga ondje najstariji ljudi jos
u njihovom djetinstvu vidjevali.


I papig e ili dekušice žive 100 i vise godina,


A. Humboid pripovieda o aturskoj papigi, da crnci u Indiji kazivaju, da ta papiga
negovori njihovim jezikomj jer i oni negovore jezikom Atura, buduc je to pleme
izum rio.
Kao sto grabežljive ptice i papige dozive veifku starost,^ tako mogu preživiti
čitave ljudske generacije i razne pomorske ptice i ptice močvaruice.


Gavk a (Anas mollissima) živi 100 godina. I naša zloviestnica kukavica ,
koju svatko rado čuje i kao viestuicu dolazečega proHeda, doživi liep mz godina. Jednu
takovu kukavicu sapamtili su ljudi po neobičnom kukauju kroz pune 32 godine u
jednom te i^tom šumskom području.


Veoma dugo živi i gavran . Naravoslovac Naumau tvrdi, da gavran živi
106 godina,
Svrak a (Corvus pića) živi na slobodi vrlo dugo, dočim u zatvoru može živiti
20 do 25 godina, kako je dokazano.
Domaći koko t (oroz, pjevač) može doživitl 15 do 20 godina.