DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 457 ~ i t. d., koje 8U otisnute u prvih četrnaoBt teGaja ,, Šumarskoga Lista" po5am od god 1877.—1890". Pisac mnije, da <5e ovakav registar svakomu šumaru dobro doćij imeiuto onim stručnim piscem, koji se bave sa specijalaimi granami šumarske zuanosti. Iz toga registra modi de ne samo mlađji šumari, nego i pisci saznati, o eem se je sve do sad pisalo u „Šumarskom Listu", te koji je dio žum. znanosti do sad obradjen i kako. I Šumarski statističari modi de se ovakovim registrom dobro poslužiti. S toga svradamo pozornost naših čitatelja na ovo izdanje našega revnoga pregalca i književnika. Osobne vlestL Ban kraljevina Hrv,-Skv. i Dalmacije imenovao je šum. pristava kod križevačke imovne obdine Antuna Mark a kotarskim šumarom II. razreda za šumariju u Čazmi^ a abiturienta šumarstva Ivu Ci p pik a privremenim šum. vježbenikom kod gospodarstvenog ureda rečene imovne obdine^ oba sa sustavnim berivima, Sitnice. Lugarski izpitl. Dne 15. i 16, srpnja t, g. obdržavani su izpiti za čuvarsku odnosno šumsko-tehničku pomodnu službu kod kr. županijske oblasti u Požegi u smislu nove normativne naredbe visoke zemaljske vlade. Predsjednikom izpita bijaše kr. županijski nadšumar Josip Schmidinger, a izpitni povjerenici Mijo KadoSević, vlastelinski šumarnik i Koloman Bunjik, šumar brodske imovne obdine. Za izpit prijaviše se 28 kandidata, od kojih budu svi k izpitu pripušteni. Kandidati bijahu iz područja brodske i gradiške imovne obdine, dočim iz provincijala nebijaše nijednoga. Pismeni izpit započeo je 15. srpnja t. g., te su bila sliededa pitanja stavljena: 1. Koja je razlika izmedju naSih domaćih hrastova — naime lužnjaka, kitnjaka i cera pogledom na list, cviet, plod i uporabivost njihovu ? 2. Šta ima lugar učiniti, ako zateče u zabranjenoj paši inarvu, a vlastnik mavve je nepoznat ? 3. Koliko zapremaju kockovnih metara složena drva, od 12 metara duljine, 3 metra Širine i 3 metra debljine (visine)? Pismeni izpit trajaše do prije podne istog dana, Ustmeni izpit započeo je odmah po podne istog dana i završen sliedećeg dana. Rezultat izpita bijaše sliededi: trojica položiše sa veoma dobrim, šestorica dobrim, a jedanajstorica dovoljnim uspjehom, dočim su ostala osmorica reprobirana na godinu dana. Dozvolom predsjednika izpita mogao sam prisustvovati ustmcnom izpitUj jer me je uspjeh vrlo interesirao. Mora se izjaviti podpuno priznanje slavnoj komisiji, daje stav- Ijala takova pitanja, koja su crpljena na temelju teoretickog i praktičkog znanja, i koja svaki lugar za njegovu službu i zvanje znati mora. Ali na žalost opazio sam, da vedina kandidata nijesu točno odgovarali na onako pitanje, kako bi faktično odgovoriti morali. Promatrao sam dobro odgovore pojedinih kandinata, te sam se uvjerio, da bi se iz njekih dalo nješto učiniti, kad bi imali dovoljno naobrazbe. Istina je, da imamo poučnvi knjigu za iugarsko osoblje, ali i to mnogo nekoristi lugaru, ako neima dobrog učitelja i škole, koji će mu sav sadržaj te knjige točno i jasno protumačiti. Bilo je kandidata, koji su ,^ai*ta cieli „Poučnik^ ?nali pa izust, ali ga nisu ipnk razumjeli. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 74 <-- 74 --> PDF |
^ , 458-— Ijem n ob<5e, jer se bojim, da se ovako i na drugih mjestili kod obdržavanja lugarskih izpita dogadja. Sada nastaje pitanje, koji je tomu uzrok? Prvi je, što neimamo lugarnice, a drugi, što se pojedini, koji se žele sad por svetiti lugarskom zvanju, prijave po sadagnjem postojećem iiaSinu samo kod jedne šumarije ili lugarije, da moga prakticirati. Takovi Budu primljeni u vježbu, ali se niti sebi Biti svomu, za nje niti dotični šumar, niti sudrug lugar više ne brine, jer se takovi kao pomoćnici upotrebljivaju samo m čuvanje šume zo. onaj dan, kad doti<5ni srezki lugar hnde službeno pozvan kojoj oblasti ili k svojoj šumariji. 0 boljoj kakvoj uputi u enciklopediji šumarstva neima ved govora. Ovakav vježbenik niti što čuje 1 vidi, a zato se i nemože strukovno naobraziti. Sva njegova dvogodišnja praksa sastoji se u tom, da nauči sastaviti šumsku prijavnicu, onako, kako je vidio to od dotičnog lugara. I ovakove prijavnice sastavljali su kandidati na izpitu dosta kukavno. I oni kandidati, koji su svršili ratarnicu, takodjer su slabo praktički uvježbani. Buduč neimamo još uredjenib lugarnica, u kojib bi se pojedinac mogao teoretiČki i praktiSki za lugarsku službu uvježbati, to bi bar mi sami šumari nastojati morali o tom, da si odgojimo valjane i poštene lugare. NaSin je vrlo lagan, samo trebalo bi malo više mara i volje. Nova naredba visoke _kr. zemaljske vlade dobra je. Imademo i ^Poučnik" za lugare dobar, a uz vlastitu naŠu pouku odgojiti ćemo Uko valjane lugare. Ovako bi svaki somar raditi morao, pa neima dvojbe, da Če i izpitl posve drugi posljedak imati. Šumar bi imao vježbenikom držati svakog prvog lU drugog, a najkašnje tredeg mjeseca predavanja i zadati jim razne zadatke iz onih skupina, koje su za izpit propisane. Kad bude ovakav kandidat na ovaj način mogao sve proučiti i razumjeti, onda će ee moći lako podvrči propisanom izpitu, te ce onda moći uspjebom odgovarati na sva ona pitanja, koja mu budu stavljena. U našem eienjenom družtvenom organu, izašlo je puno liepib Članaka, koje su štovani gg, pisci napisali o svih dobrih i liepih svojstvib, koje lugar posjedovati mora, —^ Ali u tih člancih nije se pisalo, kako če si lugar ta svojstva prisvojiti? I pitanje o ustrojstvu lugarnice bje iztaknoto, ali je do sad ostalo i to pitanje neriešeno. S toga mislim, da se započme bar ovako, kako sam razložio, i to sve dotle, dok se jednoČ neuredi naša clela šumarska obuka i njezino ustrojstvo, a svakom strukovnjaku šumaru biti če dika i slava, ako si bude mogao svojim vlastitim trudom -uvježbati svoje čuvarsko osoblje; jer će mu ovo mnogi teret u vlastitoj službi olakšati. Takovo osoblje biti ee svom šumaru i odano i vjerno, kao učitelju, koji mu je svojim trudom potrebito znanje pribavio i uciepio. A< JanČikovič, kotar šumar. l^ješto iz 1 ugarske prakse. Da su šume veliko narodno dobro, o tom je svaki razuman čovjek uvjeren, ma i nebio strukovnjak ili učenjak. Imademo već bogu hvala dapače i pojedinih seljaka^ koji pojme, da nam šuma — osim svakdanje potrebe za gorivo i tvorivo — donosi i druge koristi, te da od šumskih površina zavisi vlaga, koja je potrebita za sve bilje, što si ga seljak gospodar obradjuje. Na takovi su seljaci danas jost riedke biele vrane. Pa upravo s toga, što ogromna većina našega puka neshvaća i nepojmi svih obdenitih koristi, što ih od Suma imamo, nego . samo očima gleda na hražde i bukve, te jih pohlepno uništuje. Odatle nastaju prečeste šumske UQtQ. — Nu čim je veča pohlepa za haranjem šuma, tim više treba brižnih čuvara, koji bi svim marom morali nastojati, da to obče dobro od aulumčara čuvaju. Svaki lugar treba da zna, što mu je činiti u njegovoj službi. Kako se šumski kvarovi prijavljuju, to je točno propisano. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 75 <-- 75 --> PDF |
—´ 459 -™ Fo tih propisiii imade lugar broj prijavnice zabilježiti ua doUćaom panju posje. čenog stabla, koji panj ostaje u sumi kao niemi svjedok, da je kvar počinjen. G-đje ima u šumi puno panjeva, koji nijesu po lugaru s brojevi proviđjem, oudje ti niemi svjedoci ipak jasno svjedoke o tom, kakovomu je čuvaru guma povjerena. Nu tim bilježenjem brojeva na panju može se svašta dogadjati. Danas je napisan jedan broj, sutra se može prema potrebi napisati drugi itd,^ kako se vet^ komu svidi. Takovim napisivanjem brojeva može nebajan lugar dosta toga dugo i dugo ZSL baŠuriti. Promotrimo stvar s druge strane. Uzmimo, da je na reviru pouzdan lugar. On savjestno obilježuje panjeve. Kontrole neima dulje vremena. Napisani brojevi na panjevih nemogu se ved Sitati ili se poave izgube. Desi se, da ima lugar predavati revir. Evo ti i najsavjetnijemu lugaru predbacivanja, a možda i ukora od predpostav- Ijenilij jer brojeva na pojedinili panjevih neima. Ja neznam, što može više boljeti, nego nezasluženi ukor -— ! Lugar si je sviestan, da je panjeve obilježio, ali nemože u glavi imati ciele registre brojeva i panjeva, da na pamet kaže/ ovo je panj ove i one prijave. Ovakovo napisivanje brojeva na panjevih —- ma Sinilo se kakvom god mu drago olovkom — jest manjkavo, pa je za potrebitu kontrolu ipak nedostatno^ pače u pojedinik sluČajevih i po lugarevu kožu nepravedno. Ja sam si često pomišljao, kako bi se to napisivanje na panjevili moglo tako usavršiti, da se broj vise godina pozna. Dobro bi bilo, ako bi lugar sobom nosio do 10 željeznih štapi(?a s izdubenimi brojkami, pa da njimi obilježuje panjeve; nu i to bi za lugara nespretno bilo, jer bi morao sav božji dan taj teret i gladan i žedan u torbi nositi. Promišljavao sam o tom, kako bi se ipak lakše upriličiti moglo. U tu svrhu dao sam si na malom željeznom valjku izraditi brojeve od 1 do 10. Taj je valjak usadjen na osovinu, a ova učvrščena na držak tako, da čitav takav stroj nije vedi od žepnog noža, osim toga je ipak posve iahak. Taj stroj za obilježivanje panjeva sadržaje osim brojeva od 1 do 10 jošte i slova T. B. (tekući broj) i B. F. (broj prijave). Da se može označiti i đatum^ to je takodjer načinjen jedan potez u svrhu, da se može označiti n. pr, lB/7 itd. Tim strojem utisnuti brojevi na panju poznavati ce se i viŠe godina, dapače sve dotle, dok sam panj nepoČme trunuti. Na tom stroju mogu se po volji i prema potrebi i drugi znakovi urezati. Taj stroj priposlao sam po predpostavljenom mi šum. uredu na izložbu u Zagreb, a ovimi redci smjerno umoljavam gg, šumare, da taj stroj prigodom posjeta izložbe kao vještaci ogledati izvole. Fronadje li se, da je taj stroj praktičan, te ako bi ga tko poželio imati, neka se izvoli na mene obratiti. Pošto mi je moj bravar obećao, da će mi takav stroj uz povoljne uvjete načiniti, ako ga u velike naručim, to sam pripravan biti svakomu na usluguj tko bi želio, da takav stroj naruči. — G-juro Medved, lugar križeva^ke imov. obć, u Čazmi. Očuvanje drva. 5ja očuvanje drva (conserviranje) opet je pronadjeno novo sredstvo, kako to javlja „Centralbiatt f. H. unđ Holzpr.*^ Ovo novo sredstvo sastoji se od pripravka ili preparata iz katrana od kamena ugljevlja, te je prikladno kao nikoje drugo slično sredstvo očuvati drvo od gnjiloče, a osim toga prieči ono, da vlaga u drvo neprodire. Ovaj pripravak za očuvanje drva proizvađja se sad u lučbenoj tvornici Gustava Golla u Unterdrauburgn. Glavne su mu sastavine od čistog kreosotnog ulja, koje se mora valjano pročistiti od naftalina, te je to ulje u svako doba tekuće. Osim toga je |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 76 <-- 76 --> PDF |
^ 460 — " to sredstvo za oSuvanje drva skoro bez vonja, a ima liepu smedju boju^ te usljeđ toga nadjenuo mu je obretnik ime „smeđji kreosot , S tim smedjim kreosotom namaze se drvo svake ruke, osobito takovo, koje je izvrženo nepogodi vremena kao n. pr, gradljike^ kolnicaj ograde, kućice u vrtovib, letve, podsjedeij tarabe i t. d. Osobitu važnost ima ovo sredstvo za o(5uvanje podnica, jer ako se podnice s naopake strane namažUj onda se nemože ondje tvoriti gljiva, a to sredstvo očuva i zidove od vlage. Jedna kila „smedjeg kreosota" dovoljna je, da se može 0 m^ površine drva namazati. Kist, kojim se tekućina razmazati ima, nemora biti uvezan sa žicom. Dapače ved i nagnjilo drvo može se za dugo očuvati i porabiti, ako se tim sredstvom namaze. Konačno se primjećuje, da s tim sredstvom namazano drvo posve otvrdne, te se teškom mukom jedva nožem rezati dade, a negori ništa bolje, nego svako drugo drvoj te nelma ni s te strane veće pogibelji kod požara. S tim sredstvom učinjeni su do sad razni pokasi u dvorani koruškog obrtnog druitva. V, E. UspaTanje bagrema (Akacije), Profesor Pbipson priobćio je francezkoj akademiji znanosti svoje pokuse, kako se može bagrem umjetnim načinom uspavati. Poznato je, da se bagrem uspava poput mnogih drugib biljka, U sumračju naime polegu suprotni listići jedan na drugoga, a to podaje takovom lišću karakteristično lice. Ako se proizvede um.]etno svjetlo i ako se uspavajuće lišće izvrgne takovom svjetlu, da nanj djeluje, onda se listići namab probude t. j , listić po listić digne se i izgleda kao obično po danu. Profesor Pbipson kusao je ušpavljivanje lišća na liepoj kroSnjatoj akaciji, koja je bila na udarcu sunčane žege, te lupaše svojim prstom postojano i čvrsto 10 do 20 put po krajnib listićah i eto Čuda: za 5 Časova sklopiše se svi listići, jer jib je uspavao. Listići su se lupanjem prsta redom jedan za drugim zaklopili i to tako, da su se redom počeli uspavljivati, ponajprije oni listići, koji su bili najbliži onim listićemj koje je on prstom lupao. Zanimivo je pri tom znati, da je ovako uspavano lišće dugo u tom snu driemalo, prem je dva sata posHe toga izvrženo bilo sunčanoj žegi, te seje teda negda probudilo. Ovaj zanimivi pokus može svatko kušati. V. R. Korist od kucne lastavice (čopa, argić; piščevac, Mauersebwalbe, birundo apus). Francezki naravoslovac Florent-Prevost iztraživao je pomnjivo želudac naSe obične kućne lastavice, i to od ulovljenih 18 takovih lastavica^ u razno doba godine. Kod ubijenih lastavica našao je on 15. travnja u želudcu 422 kukca (zareznika), 19. travnja 649 kukaca, 27. travnja 302 kukca, 1. svibnja 704 kukca, 4. svibnja 660 kukaca, 18. svibnja 680 kukaca, 29. svibnja 300 kukaca, 3. lipnja 420 kukaca, 14. lipnja 244 kukca, 28. lipnja 400 kukaca, 1. srpnja 478 kukaca, 11. srpnja 420 kukaca, 20. srpnja 501 kukca, 24. srpnja 500 kukaca, 5. kolovoza 742 kukca, 19. kolovoza 600 kukaca, 29. kolovoza 384 kukca. Prema tomu utamanilo je 18 lastavica svega 8390 kukaca ili svaka 466 kukaca na dan. Eečeni naravoslovac osim kukaca nije našao u lastavičjem želudcu baš ni trunke niti od voća, niti od zrnja žitarica, niti od kakovih biljka, pa nam već to jasno dokazuje, od kakove su neizmjerne koristi lastavice za šume^ voćnjake i polja/ Kako ćeš novom hrastovom pokućtva dati tamniju boju? Tko želi novom hrastovom pukućtvu dati tamniju boju, neka učini ovako: Hrastovo pokućtvo poslaže se u posve malu prostoriju n. pr. u komoru, koja neima prozora. Vrata od komore treba dobro zabrtviti, da neima proraaha od nikud. Ali prije, nego §to Ćemo tako učinitij stavi u komoru prostranu otvorenu posudu, u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 77 <-- 77 --> PDF |
- 4(51 -^ koju nalij tekudcg cipavca (N Ha-|-HO , Salmiak^´eist). Had tekar zabrtvi vrata od komore i ceotvaraj ju puna dva dana. Kad izneseš pokućtvo h komore, zaista deš sfc čuditi, kako je to hrastovo pokućtvo poprimilo tamno smedju boju, koja´^je sad veoma obljubljena. Ovaj način grizkaiija hrastovog drva sastoji se u tom, da se djelovanjem tekućeg čipavca spaja strojivo (G-erbstoif) u brastovini sa parami amonijaka (čipavca), te se tim uplivom prvobitna boja hrastovine promjeni na vazdubu u tamniju boju, kako ju vidimo i kod mnogih drugih slučenina trjeslovine (Gerbsauere). Fotograličke slike Kinka Krapeka, fotografa u Karlovca. Priob(?ujemo, da je rečeni fotograf priredio slike plitvičkih jezera, onda slike ciele jubilarne gospodarsko- šumarske izložbe zagrebačke, a speciaino gumarskoga paviljona, kakav je iz nutra. Ove slike dobivaju se u velikom formatu komad po 1 for,, a priređjene su ta* kodjer i iz stakla za uporabu u stereoskopu. Od ovih potonjih slika stoji komad 3 fr. Slike mogu se r.aručiti kod spomenutoga fotografa. G. K. Krapek poznat je širom naše domovine kao vrlo revan i vrstan fotograf, koji je kao pravi Ceh svim žarom svoga srca oljubio novu domovinu, te već odavna nastoji o tom, da slikovno prikaže i stranom svietu sve njezine prirodne liepote i krasote. Slike su mu u svakom pogledu dostojne, da ukrase i najotmeniju dvoranu, S toga preporučamo svim našim vrlim šumarom, da si naruče spomenute slike, koje će jim biti zaista za ures čednih stanova. Starost ptica. Zanimati ce svakoga šumara i lovca da znade^ koju starost mogu doziviti razne ptice, pa s toga ču evo ovdje njeke podatke o tom priobčiti. Nauman veli u svom djelu, da labu d po tvrdnji njekih naravoslovaca može živiti 300 godina. Za labudom vrsta se soko l (Falke), a Knauer u svom djelu j^Naturhistorie« velij da su poznavali sokola, koji je dožU-lo 162 godine. Još veeu starost doživi Ja streb " (Vultur) i orao. Godine 1719 uginuo je jedan planinski orao (Aquila fulva, Steinadler), koga su prije 104 godine uhvatili, a tko bi znao, koliko je prije živio. Jedan bieloglavi jastreb, koji je bio god. 1706, uhvaćen, uginuo je u bečkoj menažeriji (zviernici) god. 1824., te je po tomu doživio starost od 118 godina u zatvoru. Schinz pripovjcda o njekom brkato m sup u (Vultur barb., Lammergeier), koji je sjedio na njekoj ^iridi u moru kod Grindehvalda, da su ga ondje najstariji ljudi jos u njihovom djetinstvu vidjevali. I papig e ili dekušice žive 100 i vise godina, A. Humboid pripovieda o aturskoj papigi, da crnci u Indiji kazivaju, da ta papiga negovori njihovim jezikomj jer i oni negovore jezikom Atura, buduc je to pleme izum rio. Kao sto grabežljive ptice i papige dozive veifku starost,^ tako mogu preživiti čitave ljudske generacije i razne pomorske ptice i ptice močvaruice. Gavk a (Anas mollissima) živi 100 godina. I naša zloviestnica kukavica , koju svatko rado čuje i kao viestuicu dolazečega proHeda, doživi liep mz godina. Jednu takovu kukavicu sapamtili su ljudi po neobičnom kukauju kroz pune 32 godine u jednom te i^tom šumskom području. Veoma dugo živi i gavran . Naravoslovac Naumau tvrdi, da gavran živi 106 godina, Svrak a (Corvus pića) živi na slobodi vrlo dugo, dočim u zatvoru može živiti 20 do 25 godina, kako je dokazano. Domaći koko t (oroz, pjevač) može doživitl 15 do 20 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 462 — lete o (f;izan) žiri 15, a pura n (davak^ takae) do 16 godina. Golub´"´može doživiti 10 godina. Malo ptice pjevačice žive po izkustvu popriecnp 8 do 18 godina. Slavul j može u aati^oru živifei jedva 8 do 10 godina, a kos (kosović, Turdus Merula) živi 12 do 15 godina. Ako je na slobodi, onda još i više. KanarinaC j taj obljubljeni domar i grlati pjevač, doživi u krletki u našemu podnebju gdje i boju perja promjeni, 12 do 15 godina, Y. R. Hrastov zavijao (Tortris viridana) pojavljuje se u njekib godinab jatomice u tolikom broju, da pobrsti sve liUe u sumah od cielog predjela. Na ostancib lišća i ogranaka od hrastova leprše aapredci ođ predje (konci), na kojih s kraja vise cesto put prljave, svietlo-aelene gusjenčice. Ove gusjenčice izleglo su se iz jajašca, koja prezime na spavajučih pupoljeihj Ba koja su priliepljena. Ovakove gusjenice izmiža Iz jajašca oada^ kad počmu pupoljci pupoljiti t. j . kad nabreknu, ali i te pupoljke one unište. Grusjeniee hrastovog zavičaja neuništuju samo pupoljke, u kojih su prije prebi valOj nego one obrste i list. Cesto jim nije dosta za hranu ni čitavo stablo^ a tada se spuštaju po predji dolje, da jlh vjetar zaniše i odnese na susjedno drvo i da napokon i ono obrste, a nemare za to, da li je ovo drvo lipa ili grab. Odrasla 15 milimt, duga gusjenica zakukulji se na svom posliednjem prebivališta n zapređeni Čaperak ili se zapreda na ostaneih lista ili u puklosini kore na hrastu u obliku crvene krleseće se lutkicOj te ovako počiva tri tjedna, a onda se razvije kao leptir^ 8 milimetara dugačak. Taj leptir je svjetlo zelen sa žuto smedjom prugom na okrajcih prednjih krila^ doČim su u njega stražnja krila svjetlo smedja. Eazmak krila je oko 2 centimetra. Ova gusjenica pojavlja se Često godinu za godinom u nepromjenljivoj količini, kao Što je to tako bilo u njekih predjeUh godine 1824. do 1835. i godine 1869, do 187-2. Y: R.. ´ Šumogojstvo u narodnome družtvu za agrikulturu. U svojem posljednjem godišnjem izvjesču o dz´užtvenim radovima iarekao je generalni tajnik L. Pass j slie deći sud, koji vrledi, da na sebe svrati pozornost. Šumarsko umječe, veli on, ne koraca tako lako, kao druga umječa/ ratarska. Eksperimentalna metoda podaje velikih potežkoča pri svojoj aplikaciji na velike raštiine, kojima se trajanje eksistencije ne mjeri godinama, nego vjekovima. Mer je došao do interesantnih pronalazaka iz vegetalne fiziologije, uporabijene u šumogojstvu, a ti pronalaze! upućuju vlastnike jelik^, što im je ^-initi, a da im gume rode stablima izpravnim, visokim i bez mane, stablima, koja se u trgovini dobro plačaju, Medjutimj ugalj je iztisnuo drvo iz metalurgične porabe i s domac´eg ognjišta, a željezo ga zamjenilo pri gradjevinama. Trgovinu drvom popanuo je marazam i tajnik objasnjuje, što je nuždno, a da se pronadju nova sredstva za uporabu drva, što no ga francezka industrija napustila, Fabrikacija papirnog tjestiva, fabrikacija kemičkih proizvoda i t. d. mogla bi možda da drvu na nekom sigurnom uporištu povrati njegov stari prosperitet. „Le Bois", Procjena stojećih stabala u Fraueezkoj. Frem mnogi od štovanih drugova čitaju pOester. Forst—Zeitang", to 6emo ipak priobčiti sliede<5i sastavak toga lista, što ga je otisnuo u 25. broju od god. 1891., o razpravlja o procjeni stojećih jela u Francezkoj, okružja Saint. Die (Nord). U Francezkoj postoji uredba, da se šuma prodaje j,na panju" (sudimo, da bi tu dobro pristajao naziv ucjelice), a kod jelovine procienjuje. se na broj dasaka (pi- Ijenica), koje 8U 4 m. dugačke, 25 cm. široke (====1 m" površine) i 27-5 mm. debele i dolaze pod oznakom 12/9 u trgovini. Obličak za procjenu ovaj je: T ==^ ^a V P ´ — t, j . tjelesnina stabla jednaka je Va visine, pomno^ženoj sa promjerom na 2 uzmnožak, u ^muževnoj visini** mjerenim Sastavitelj ovog gasvim empirionog oblička, gum. nadzornik Aigan, razumjeva pod j^mu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— .463 ~ ževnom visinom" ono mjesto, gdje žilje iia doblu prestaje. Oa se pozivom na radnju gura. nadzornika Reyaarđa protivi mjerenju promjera u prsnoj visini (l*3 —1-5 ^ nad zemljom), jer da uz ovo mjerenje dobiveni iznosi neodgovaraju istini, te da dva stabla od iste duljine i istog objama, mogu ovom izmjerom imati razliinu tjelesninu 6esto u istoj šumi do 20o/^ različnu. Prema dobroti tla, nasadu, (sklopu) i t. d. razliena je debljina stabla nad žilama, a uz iste prilike stoji duljina ^^žilišta´ (Wurzelanlauf) viŠe debljini, nego visini stabla u proporciji. Stoga bi se u´obće moralo mjeriti promjer u onoj visini nad zemljom, u kojoj je visina jednaka objamu, a to je po prilici tamOj gdje žiliŠte prestaje. Visina stabla procjenjuje se ođ oka, a nikad dendrometrom, jer se vježbanjem može dotjerati do prilične točnosti, pa n obde bio bi slab procjenitelj, koji nebi mogao i znao pi-ocjeniti visinu jele na Vm toSnosti. Oslonom na gornji obličak T = ^3 Y P^ i jer 1 m-^ oblovine daje 30 piljenica, podaje A.lgan drugi obliČak za izračunanje piljenica i to: n z=z Va V P" X ^^ = 10 V P,^ t. j . 10 struka visina pomnožena sa promjerom na kvadrat. Jela od koje je promjer 1 m. u muževnoj visini, daje upravo toliko piljenica, koliko iznosi 10 struka visina. Ovo valja samo za onastabla, koja su zdrava i pravilna, dočim u protivnom slupaju treba prema prilikam odbiti 10, 20 . . . piljenica, a isto toliko povisiti, ako su puna i jedra. Drugi jedan Francez^M. Puton, predložio je za izraSunanje množine piljenica od jelovog stabla ovaj jednostavni obliČak: n = 50/P.´ T. . U ovom obličku znači P = promjer^ a T množinu od 4 m. dugaSkib trupaca dotičnoga stabla. , . Alganov i Plutonov obličak razlikuju se u tomu, što prvi računa na temelju visine stabla^ a drugi po broju trupaca. Da su proizvodi jednaki mora dokazati ova jednaČba: 10 V P´ = 50 P´ T, ili " \, V = ´5 T. "´,. ^ Ako sa h označimo ovršak (t j . onaj dio stabla, koji je nesposoban za piljenice), onda dobijemo: ´ ´ ´ y = 4 T Xb, ili-´ h = T = V .:´,/ ´ - ´^ Odtud zaključujemo, da oba načina daju iste rezultate, ako je ovršak toliko metara dugačak,, koliko trupaca stablo ima 5 ili ako je ovršak jednak V5 ^^^P^^ visine. Za stabla s promjerom od 0°55 m. dati će oba oblička jednake proizvode, dočim za promjere od 50 — 70 em.« koji su obični, daju prilično pojednake. Ocjenitelj ovib procjenbenib obličaka šum. mjernik Jul. Baumgartner, nenalazi ovaj način procjene nikako dobrim, a po njoj oeienjuje i šumsku upravu u Francezkoj vrlo nepovoljno, prigovaraju^ joj najviše to, Uo još i danas prodaje sume ucjelice, a ne premjerbom. Hane same procjene, kaže on, da su u tomu, sto se sječine procjenjuju od više procjenitelja i što se svako stablo mora posebice procieniti, te se s tim gubi mnogo vremena. Procjena visine ođ oka mora se takodjer osuditi, jer se jedva mogu izravnati pogrieške, koje su kod toga neizbježive, dočim naše procjene po uzornom stablu, ili mjerenjem visine visinomjerom za različne razrede debljine, daju dobre rezultate, a negubi se s tim mnogo vremena. Mana ove procjene je i ta, gto se kontrola može provesti jedino ponovnom procienom ciele sječme. Ocjenitelj je sastavio sliedeču skrižaljku za dokaz netočnosti ove procjene: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Tje Po obiiSku i UZ porabu LoreyeYih obiičnili brojeva 294 8*08 3-38 8-67 3-82 441 4-41 4-70 4*99 5-29 5-58 ^ ´a a u ^ 50 52 54 56 68 60 Q´2 S4 66 68 70 c3 s 30 — 464 lesnina jele u Po bavarskiiin ta bi i e am Preko 60—90 90 god. godina 2-85 2-65 8*05 2 83 3 26 3-02 3 47 3^20 3-69 ,3-39 S-92 3-58 4-15 — 4-38 ™ . 4-62 — 4-87 — 611 ~^ m.^ Po fvancezkom oblieku T = V3 V. F.´ 1 2-50 2*70 2*92 3-14 3-36 860 3 84 4-10 4*36 4-62 4-90 Iz ove skrižaljke vidi se^ da opisana francezka metoda procjene daje prenizke rezultate, Nepovoljniji snd mora dakako stidi onu drugu metoda za piljenice t. j , n zz 10 P.^ y., ]er je izvedena iz prve, Ocjenitelj ipak neporiče prikladnost ove procjene za slučajeve od manje vriednosti štim. proizvoda, Priolb(5io D. Nanicini. Godišnjak ratarskili sindikata i francezke agrikulture je neka publikacija u svrhu, da posluži velikim zabtievom agrikulture. On zaista odgovara aktualnoj potrebi, jer otisnut na viŠe od tisuću stranica u 8o, uzkpga teksta, podaje nomenklaturu od 918 ratarskih sindikata, koji su s neočekivanom rapidnošdu pozasnovani od vremena, iza k&ko je godine 1884. glasovan bio zakon o profesionalnim sindikatima. Godišnjak ratarskih sindikata prikazuje taČno ne samo civilni položaj ovih asocijacija, nego označuje i njihove operacije. Osim toga daje on upute o ratarskim institucijama i ljudima u svakome departementu, te precizno napominje i stanje kooperativnih konsumnih družtava, s kojima sindikati producenata stoje u svezi. Drugi dio obuhvaifa 900 stranica, a sadržava veliki broj sastavaka, koji su potrebiti osobama, pozvanim da upravljaju sindikatekim poslovima; izmedju ostaloga đa napomenemo carinsku tarifu francezku i inozemsku; prevoznu tarifu agrikulturnih proizvoda za svaku kompaniju; vrlo dobro uredjenu ratarsku bibliografiju; stanje ratarskih radnika tečajem godine; napokon zaglavak različitih poučaka od velike koristi. Ciena 10 franaka. Šumski požari. Po dobivenih glasovih pojavJjaju se mjestimice požari u naSih gorskih sumah, imenJto u šumah držav. erara. To je dakako sada vladajudoj suši pripisati* Upozorujemo ovim povodom sve šumske uprave, da podčinjeno lugarsko osoblje na čim strožiju pažnju pridrže, Medju ostalim iztaknuti nam je, da su veliki požari harali u Sumah Euskih, naročito u okružju Tambov i Pensa početkom mjeseca kolovoza t. g, i da je više hiljada desjetina šume žrtvom požara propalo. Dapače moralo je pri galenju vatre i vojničtvo u velikom broju sudjelovatt Iz Toulona u Francezkoj prijaviše takodjer velike iumske požare; do 2000 ha, šume je ved izgorjelo. |