DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 65 <-- 65 --> PDF |
- 440 — a drugčije na inladje; različiio je ovo djelovanje prema tomu, da li požar zahvati šumu, kad sokovi u drveću miruju, ili puk onda kad cirkaliraiu. L Najštetnije djeluje požar na četinjače bez obzira m njihovu dobu i na vrieme, kad je zahvati. Zadesi U vatra ovu vrst drveća, to je u većini slučajeva sasvim uništuje. II. Manja je osjetlivost listača prema vatri. Riedko se dogadja, da požar ovu vrst drveća odmah sasvim uništi, nu skoro je uviek sudbina vatrom zahvaćenih drveća veća ili manja boležljivost, kržljavost i veći ili manji gubitak na prirastu i na kakvoći drva. Najbolje odolievaju vatri medju raznim vrstima listača: 1. Hrast. II najranijoj dobi uništuje mu dođoše požar sve, što je nad zemljom. Nu reproduktivna snaga u zemlji sačuvanog te neoštećenog koriena tako je jaka, da mladice, koje iz njeg izbijaju, već u prvoj godini svog razvoja rane nastale s požara sasvim zatvaraju i tako većinom sve zle posljedice požara odstranjuju. Prieporno je, da li u tom slučaju ima štete, a ako je ima, ona je sasvim malena. Protivno je u slučaju, ako je korien vatrom oštećen, pak time izgubio snagu da na novo potjera. Može se dogoditi, da je opaljeni hrast neoštećen ostao nad kolencem žila i ojačao toliko, da reproduktivna snaga koriena dostaje, da već prve godine zatvori požarom nastale rane. U tom slučaju može rana prema mjestu i visini, na kojoj se nalazi, prema veličini, prema godišnjoj dobi, kad je nastala i t, d, razlogom raznih bolesti biti. Budu li takova stabla požarom sve do koriena uništena, te iz zdravog kolenca žila potjera čitava množina mladica (vidi br. 4., C, 7.i8.). Ove će se mladice na prikladnom tlu i uz sgodne prilike vrlo dobro i malo ne jednako razviti, Nu bit će ih teže odgojiti tako, da zadobiju oblik visoke šmne. Dobrom njegom, osobito ako se za vremena odstrane suvišne grančice, mogu na takav način pokvarene porastline, dočim im se debla dobro i^azviju, i visoku starost doživjeli. Nu uza sve to će im više ili manje bud panj, bud deblo nagnjiti, ili im se ne će žila srčanica dobro razviti. Mladim hrastovima, kod kojih se je kora na doljnjem dielu debla iii na kolencu žila jače oplutila, škodi požar manje ili više prema svojoj intenzivnosti ili prema godišnjoj dobi, u kojoj ju je zadesio. Većinom je manja šteta onda, ako požar zahvati šumu u vrieme, kada drveće ne vegetira, ili kad je vatra slabija. Veća će ipak biti kod jo.če vatre, i ako ne dostaje plut, da koru od vatre izolira. Ne bude li kora sasvim ili u većoj mjeri vrućinom uništena i je li reproduktivna snaga dovoljna, da´izlieči djelomično oštećenu koru, to je šteta opet manja. Samo u najgorem slučaju odebljat će na panju, pa će se po tom kasnije prstenasto lupiti (vidi br. 3, a, d, br- 5, a, b ibr. 9. a, b, c;. Može se dogoditi, da vatra uništi koru sve do drva samoga i da treba više godina dok rana zacieh. U takvom će slučaju to biti razlogom, te će vremenom deblo i grane gniiti (vidi L. 2., dh i od). |