DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 64 <-- 64 --> PDF |
-^ 448 -- Ovaki eekić konstruiran je godine 1878., pak se od onda uspiešno upotrebljava. Osobito je povoljne rezultate pokazao kod sadjenja crnoga bora, Radnik može ovakovim kladivcem na gore opisani način svaki dan zasaditi 16Q komada trogodišnjih dobro razvitih biljka od craogorice uracunav ovamo i sve nuzgredne radnje, koje su pri tom nuždne. 3. Drvena klinu podobna i okovana lopata s OGalnim bridom. Ovakva lopata služi za presadjivanje 2—3 godišnjih biljka crnogorice i listača u svrhu upodpunjenja sječina. Na dan može jedan radnik 300—400 komada njom presaditi. 4. Sjekira za kresanje. Ova služi za kresanje preraslih grana u mlađim hrastovim šumama, kao i za okresivanje vršaka na slabijem metlasto uzraslom drveću. (Vidi opis,, kresanje siekom na glavu"). IIL Štete od šumskili požara. Svakom strucaru je dovoljno poznato, kako štetno djeluju požari na prirast u šumah i to ne samo na kvantitet nego i na kvalitet drva. Nu vehku ovu štetu manje poznaje šira publika, pak vrlo često pokazuje ona premalo interesa za ovakve dogođjaje, što bjelodano dokazuje, da ne pozna ili da premalo cieni veHku produktivnu vriednost tla, koja se požarom sasvim uništuje ili u vehke umanjuje. Žali bože zauzimlje i novinstvo a i samo čuvarsko osoblje napram ovim dogodjajem takovo stanovište, koje se ne da uviek razumjeti, a ne da se ni opravdati napram ovakovom zlu, koje malo ne najvažnijoj grani zemaljske plodovitosti težke, a često i neizliečive rane zadaje. Prema ovim činjenicam bit će u interesu šumarstva kao i u interesu plodovitosti u zemlji prigodom ovogodišnje gospodarsko-šumarske jubilarne izložbe predočiti ovu pogriešku, njezino djelovanje i posljedice, te obćinstvo na nju upozoriti. Učinit ćemo to tako, da ćemo prikazati stanje onih šuma, na kojima se tragovi nekadašnjih požara jasno vide. Nadamo se, da će kasnije navedeni primjeri moći u srcu obdinstva pobuditi iskrenu sućut za šumu, za to sa cielim narodnim životom uzko skopčano blago. Ova želja ne će kao neuslišana molba odbačena biti, a ne će se ni dopustiti, da se šume kao najljepši elemenat zemlje, koji je ujedno najizdašniji izvor narodnoga blagostanja, opnstoše i unište. Što se tiče primjera, koje ćemo navesti, svi su žrtva požara, a dogodiše se osim onih pod 1. i 2.=^ poslije god. 1874. Kako se iz ovih vidi, razhčite su posljedice požara u šumi. Različite su one kod raznih vrstih drveća; drugčije djeluje požar na starije porastline, ^ U prediežećoj razpravi s brojkami i SIOTI označene pojedine stavke odnose ^e na primjerke, koje smo na uyid izložili u Sumarskoiii paviljonu u odjelu izložaka jasnoga kneza Schanmburg-Lippe-a, ter ih može svaki naći pod timi oznakami. |