DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— U3
Po prilici mora biti razmak vrhova takov, kao što je to pod normalnimi
odnošaji kod obrasle đvie do tri godine starije šume.


Uzmemo li, da u obće porastline kod visokoga šumarenja onda najbolje
nspievaju, kad im se krošnja razvije na V2—74 visine, to možemo prema
đoljnjem razjašnjenju i matematički ovaj razmak ustanoviti.


Po tom će biti ovaj razmak jednak umnožku dobivene normalne visine
vrška i cotangente kuta, što ga čini sunčana zraka, kad sunce najviše stoji
sa porastlinom, upadajući u nju u ^jz—^k njezine visine.


Lik 1. raj^jasnjuje nam gornje navode s odnosnim tumačenjem pobliže.
g li = visina porastline
a c = razmak stabala od


nosno širina krošnjel
^ c = duljina krošnja lik l
^ & a c == kut upada sunčane zrake, W ^
AG= razmak stabala poslije sieka,
B 0 = duljina vrška, koji se od


sjeći ima,
^B AG = kut upada sunčane


zrake.
Sbroj stabala na površini = Z
Površina , . . . , = ^F


c.
Razmak stabala =vi= ac


ft


h c-^ ae tang. ^^1) ac \ pj-jje


ac = h c cotg= -^h ac I sieka


BG^AGtang.

A G = B G cotg. ^BAGj sieka


dl i ef= stabalca, koja \


se imaju u visini kod raz-
A G okresati > maka
gi h i B == stabalca, — ^ ^ y
koja ostaju.


Gore spomenuti način sieka uporavio se je god. 1873./´^4. u predjelu
Lipik šumskog kotara Slatina na kneževskoj gospoštini Virovitica. Kresala se
tad mlada hrastova šuma, koja Je iz sjemena metlasto porasla.


Izvadja se ovaj siek ili sjekirom, koja ima široki rez i dugački držak,
ili nožem, sličnim lovačkom« Vješt radnik može na pomenuti način za osam
sati najmanje Vs—´A katast. rala izsjeći.


Obzirom na osobiti postupak, koji se upotrebljuje kod ove vrsti kresanja,
i obzirom na osebitu narav mlade hrastove šume postaje ova metoda sieka
izvrstan ogojni način hrasta u čistim gustim šumama, kad se one razvijaju
od mladikovine do dobe, kad postanu sposobne za prvu sječu.