DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 53 <-- 53 --> PDF |
437 ~ I tako bi to išlo dalje, jer mjesto, daju ništimo, mi bi ju time gojili t. j . radili ono, što sama narav radi, samo u jačoj mjeri. Glasovita rieč prirodoslovaca: „da se narav ne briae za indiviđium, nego samo za vrst (ragu)" pokazala se je i kod gusjenice posve istinitom; radili mi dakle štogod mu drago, gubara mi sa svieta ne uklonismo. L K~c„ Suma Berce U departementu Sarthe« u „Izvjestijama Petrovskoj ZemleđjelžskoJ i Ljesooj Akađemii« G-od. XIL (1889.). svezku IL, str. 35—129 objelodanio je Nestorov čitavu seriju crtica iz francezkoga šumskoga- gospodarstva pod obćenitim naslovom: „Fraucezke šume/ Autor toga članka vrlo dobro pozna predmet, što ga posmatra, a budući se je obskrbio i bogatim statističkim materijalom, mogao je i umio je, da udesi sve, a da mu ilustracija onoga, što slika, izpane najpogodnije. U toj seriji crtica nahodi se i gore označena: „ŠumaBerce u departementu Sarthe", koja u sebi sadržava dovoljno interesa za svakoga, koji se šumskim gospodarstvom bavi. Mi ne ćemo ovdje izlagati sadržaja čitave spomenute crtice: „Šuma Berce", jer po kratkome izvadku i tako. nije mogućno suditi o svim njegovim vrlinam. Mi ćemo nastojati, da se samo dofcaknemo nekojih glavnijih pitanja, koji su tamo dosta reljefno prikazana. .A) Francezko šumsko gospodarstvo, toli privatno, koli i državno, životari´ dan današnji težke dane: odasvud tuže se na nizke ciene, te na opadanje dođobodka od šuma. Ciena gradjevne i priugotovljene hrastove robe, ako ju prispodobimo s cienom od nazad deset godina, bila je god, 1888, za 29% niža te i za 327« izpođ srednje mjere posljednjega desetgođišta. Pa akoprem se kroz to vrieme ciena gorivomu drvu stala ponekako podizati, nu dosta mlitavo, ipak i ta povišica ni iz daleka ne poravnava onoga cpadka ciena gradjevnog i tvorivog liesa. Najveći dio đohodka 70~80Vo proizbodi od prodaje posljednjih drvnih sortimenata. Ponajglavaiji obći uzroci ovoga pojava jesu: a) Zamjena hrastovine željezom pri pomorskim i suhoputnim građjevinam,, koja. od godine do godine sve više raste; b) zamjena hrastovine s drugimi jeftinijimi đrvnimi vrsti, koje pripomoću raznih antiseptičkih tvari s njome uspješno konkurišu; c) opustošenje francezkih vinograda filokserom i parasitnim gljivicam, uslieđ česa se hrastova dužica i vinogradarsko kolje manje traži, te opadaju ciene, a napokon d) uvoz inostrane šumske robe, koji postepeno od godine do godine raste, te francezka šumsku robu svojom jefdnoćom s mjestnih tržišta uspješno potiskuje. Uza sve to, da su šumske eeste dobre, a že^ ijeznička mreža gusta, ipak je usljed visokih željezničkih tarifa transport tuzemnoga liesa iz podaleka do većih tržišta vrlo skup. Nestorov navodi za to naročiti dokaz: hrast iz šume Berce, koji je svojimi svojstvi u trgovini,na boljemu glasu, ne prevozi se "izvan granice mu´dalje negoli 190—200 vrsta |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 438 — i0^ođaWamji^^^^"^^ u izradjenome" stanju "pristigava do Pariza, te l^^roTOz zapadnom željeznicom, narazstojii od 198 vrsta, za svakih 100 pudova stoji. 7 rub. i 27 kop., t. J, od piiđa i vrste 1/28 kop. Takova tarifa veća je, nego li ona što u nas postoji kod mnogih željeznica,* koje ne prevoze samo gradjevnii i tvorivnu šumsku roba na 300—500 vrsta, nego često prevoze i goriva drva na stotinu vrsta, a. pr, u Moskvu iz Gusina = 434 vrsta (Bretska željeznica),´ iz Jaroslava = 261 v., Bologova = 386 v. (Nikoljajevska željez.), iz Papina = 298 vr. (Novotoržska´ željeznica), i iz Krestnikova = 25.9 vrsta (Nižegorođska željeznica). Odakle to, da se u Francezkoj šumska državna uprava ne laća nikakih mjera, a da se ova željeznička tarifa snizi, ostaje nejasnim, nu nedvojbeno je, da su tamo već davao obratili potrebiti pozor na to,- kako da se ukloni isvaka prepreka uspješnome ra^jvitku prodaje državne šumske robe. Da su dobri putevi saobraćaja,. veli Nesterov, prva, prieka potreba go- sgodarstva, to su ovdje davno već shvatili, uvažili te utrli ih tako, da sada uprava nema druge brige, nego samo da ih poređjuje, da nasipava preostale prigotovljene ceste, te da ih prema potrebi šume razgranjiva. U šumi Berče, koja ima površinu od 4984 đesjatina, obća duljina cestovne mreže iznosi više od 127 Vs ^^sta. Površina, što ju ova time zaprema, iznosi skoro 70 đesjatina, ili l´47o sve površine. Od ovoga 101 vrsta (80Vo) jesu sobstveno šumske ceste.. Medju tima ili je 79% šosirovanih, i 26^2 vrsta javnih šosirovanih cesta, po glavito. 247^ vrste seoskih, z.a podržavanje kojih " doprinosi i.šum^ska uprava svakogođišnjim prinosom stanovite novčane svote, ili pako podavanjem mate rijala, n. pr, kamena. Za staranje i poredjivanje šumskih cesta postoji u državnih šumah speci jalni niži personal 1—3 cestara (garde cantonier) kod svake šumarije. Oni rukovode radnike te ih nadziru pri popravljanju cesta, a gdje nema radnika da čiste cestovne grabe, poravnavaju kolotečine, i kose postranke cesta i t. d. Oni kontrolišu i kamen ža nasipavanje cesta.*"^ Osim toga, da vrše svoje .speci-jalne dužnosti, učestvuju cestari, kada se nužda pridesi, ujedno s lugari kod raznih gospodarskih radnja i izbrajaju .drva, pričuvna obilježuju i t. d., a ta. kodjer paze "i čuvaju šumu, te pronašavši bilo kakov prestupak, sastavljaju" zapisnik. „Za cestare odabiru se ljudi, sposobni za ručni rM, koji nisu mladji od 2-5 i ne stariji od 35 godina, te umiju citati, pisati i znadu četiri´vrsti "^ Ne imajući pri raci ob<5ega tarifa svili ruskili željeznica navodimo polag podataka iz ,Ruskoga Drvotržea*^ g, 1889, samo nekojes na Oriovsko-Vitebskoj željezuici pla(Sa se za provoz šumskog materijala pri razstoju do 200 vrsta po^si kop. od puda i vrste; na Ribinsko-Bologovskoj ^go j na jugozapadnih po specijalnome tarifu Yolo5isk ^* U kakovome se redu šumske ceste n Francezkoj podržavaju, vidi se već odatle, što se na navadnu dvokolnu taljigu s jednim konjem nalaže više od 70 kub. stopa gmdjevoog hrastovog liesa, t, j . više od 100 pudova:a što je „poglavitije, jest to, da se ceste, kojima se gesto vozi, ljeti pometaju, ito se drži izlišnim raakoSjem ^a ulice mnogih naših gradova."" |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 439 — racuiin- Pri nastiipanju službe ^^aprisižu se. Plaća im je pri državnom uauiješteuju 240 do 280 rubalja s ogrievom, m ne prije, nego li mu isteku Setiri godine službovanja", U šumi Beree postoje dva cestara, t. j . u nadzor svakome pripada 50^/, vrsta šumskih cesta.* Uzdržavanje tih cesta stoji u obće 6280 rub., ili okolo 02 rub. svaka vrsta. Tri su različita vrela, putem kojih se ovaj trošak podmiriva: 1. Drvotržci, koji se istom prilikom, kad kupuju đrvosjek izmedju ostaloga obvezuju: a) „da će na ceste, na ozna&enimi mjesti postaviti stanovitu količinu kubičnih hvati ,,batude´´, ili da će tomu odgovarajuću novčanu svotu platiti i b) da će ustanovljenom svotom isplatiti izvjestni broj težaka, upotrebljavanih za poređjivanje cesta." Oba ova izdatka ujedno sačinjavaju navadno oko 3> od prosječne ciene kupljenoga drvosjeka i makar da je šumska uprava po smislu zakona dužna, da ih upotrebi za poboljšavanje imenito onih cesta, kojima će dotični drvotržac svoj u tome drvosjeku sgotovljeni materijal izvoziti, ipak u praksi biva to, đa se poređjivanje izvodi na onome mjestu, gdje se to šumaru svidi, a da nikada niti ne izazove nezadovoljstva i prigovora kupaca. 2= Odrabotavanje. Sitni šumski proizvodi — olomci, sučje, panjevi, resulje, žutilovke, paprati, suho lišće, maline, kupine, mašina, gljive i t. d. prepuštaju se iz državnih šumah okolnim seljakom, uu ne za novce, nego da ili odplate u naravi — odrabotanjem stanovitog broja težaka polag za to posebice postojeće takse. Ovakovom ođplatom odrabotavanja uštede mnoge šumarije znatnu svotu gotova novca« Tako n. pr. pače u šumi Berce ondje, gdje ona, po izjavi Nestorova, ^ne igra veće uloge", dobiva se za sitne šumske proizvode godimice od prilike 4.400 težaka. Vriednost ovih može se cieniti na 3.520 rubalja — broj, koji zaslužuje oužđni pozor u gospodarstvu, budući da je njime mogućno podmiriti 567o obće svote svih izdataka za podržavanje tamošnjih šumskih cesta« 3. Vlada — koja pođava samo plaću cestarom (O-O^JB) S potroškom za čuvanje šuma ne škrtari se u francezkih šumah. Tako u šumi Berce trošak za čuvanje iznosi prosječno 81 kop. po desjatini — broj s prvoga pogleda zaplašujući,*^^ nu jedan od najpođuktivnijih izdataka, učinjenih za unapredjenje šume i postizavanje prihoda iz nje. Nu strogo govoreći ne treba ga zvati troškom samo za čuvanje, budući da je francezki lugar prije svega vršitelj gospodarstvenih poslova, a onda tek čuvar, te u ulozi posljednjega skoro da i nema što raditi, jer nema protiv koga da čuva državni ime =´´ Da se okkoti nadzor toli raadalekih distancija, imadu oba cestara u šumi Bercć svoje sobsfcvene dvokolae velocipede. Uporaba velocipeda u šumskoj praktici to je, i-c<$i c´e se jošte i u zapadno-evropskom gospodarstvu iioy;\ stvar. Korist velocipeda, pridomjcduje g. Nesterov, je očevidna, te 6o se nedvojbeno « vremenom i u ovoj struci domoći prava gradjanstva, podobno kao i u vojnoj i poštanskoj struci. ^^^ Ovdje treba napomenuti, da su francezki drvotržci obvezani u kupljenome drvosjeku držati svoga lugara, koga se zaprisiže kao i državnog lugara, te koji loia pravo sačlnjati zapisnik o žumskib preetupcib tako, kao i u predjeiiii drvosjeka, isto tako i u rajonu ua 117 bvati naokolo iijeg&, dokle se č-uje sjekira. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tak, pošto se šumski prestupci sbivaju riedko. Od god, 1866. da god.^1884. saSinilo se tamo, prosječno, godimice okolo 30 zapisuika, a od god. 1870. do god.: 1888. izMjti&M samo 15 (od 8 do 23 godimice), izmeđju kojih je samo 1 doprinešen sudu, 10 ih dovršeno nagodom, a 2 ostali bez posljedka. „Naj- Sestiji prestupci jesu prestupci prava lova, te ae neizpunjivarija onih ustanovljenja, što no su drvotržcem za eksploataciju drvosjeka opredieljena. Slučajeva, da bi se kralo stojeća stabla, neima. C) U francežkih đržavnib Šumali dozvoljeno je siromakom na temelju posebne imenične bilete, da bezplatno kupe sucje za gorivo, a smiju ga iznositi samo na tovare. U ovome bezplatnome podavanju drva kao i onom podavanju za ođplatii u naravi ne vidi se samo jedina humanost, nego i gospodarstvena uvidjavoost, da se poprimu svi potrebiti oprezi protiv samovoljnoga koristovanja iz šume. „Posve je shvatljivo, da ako li ne daš goriva onomu, koji nema novaca, ali ga može odrabotat, ili ga ne daš onomu, koji nem.a niti novaca, a niti radne snage, da ga uzima iz šume sam. Zima i glad, neumoljivi su, baš kao i smrt, te ne slušaju glasa prava ni savjesti.´* D) Vrlo su zanimiva i priobćenja, što ih Nestorov doprinaša pogledom na izvođenje sječe i načina pomlađjivanja — prirodnoga i umjetnoga — u šumi Berce. U ^privatnih šumah departemeata Sarthe, koje zapremaju 74.092 đesjatine, ili 88% ukupne šumske površine, prihvaćeni su veoma kratki rokovi sječnje: za listnjače (hrast, bukva, breza i t d.) 8—12 godina, a za četinjače (obična i primorska omorika) 25--30 godina. Tu i drugdje sječnja se neprekinuto izvodi u svezi sa pomladjivanjem, u listnjaČah prirodnim prirastom, a u četinjačah umjetno sijanjem, pri čemu se posije 35—45 funti sjemena primorske omorike na desjatinu. Takovim načinom došli su francezki privatni šumno - vlastnici bez ikakih teoretickih razsudjivaBja do uvjerenja, da je koristno uvedenje kratkih rokova sječnje 25—30-godišnje za omoriku, koja je, kako se ukazuje po izračunavanju financijalna, te su i počeli da to i u praksi izvode. U Njemačkoj jedva da bi tko risikovao, da sječe četinjačke nasade u 40-50-godišnjoj dobi, akoprem da bi bilo financijalnoga uspjeha;* Nu u državnih hrastovih i bukovih šumah drže se u Francezkoj vrlo dugih rokova sječnje u 180—200-godišnjih. ^Kao temeljni gospodarstveni princip zavedeno je tamo, da se hrast ne uzgaja u čistih porastlinah, nego u smjesi s bukvom, kao vrstom, koja gusto prelistava. Taj princip neuklonivo slieđe na svakoj parceli i pri svakoj šumskoj operaciji ^ U BJemaČkoj šumarakoj literatari susretSemo samo 0a jednome mjestu pravilnu eksploitaeij-a SetiBJačkih laasađa uz jošte daleko kra<5e rokove sječenja. Na moravskom naime imanju kneza Liebtensteitia Hrodigu, pokraj tvrdjave Olomuca, razvedeni su na Zinatnoj površini gusti usjevi omorikovili nasada, pa buđudi da pri svakogodišnjim vježbam tvrdjavne artiletije treba množtvo fašina za naprave šanaca, sjeku omoriku a desetgodignjife rokovili (S. Gentralblait ftir daa gesammte ForstweseQ 1880. str. 281). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 57 <-- 57 --> PDF |
^^ 441 ~ Gdje Bhm prirast te smjese no daje, tamo je umjetno .sačinjaJM, čf-sto s veoiria zruitnimi iiovcaninii troškovi. Da se u staroj hrastovoj porastlini posade 8-9-godišnje bukove priesadnice, stoji po desjatiiii okolo 1(,0 rubalja. Ovo podržavanje bukve u hrastovili })orastlinah, pa i tamo, gdjo se ´.na umjetno primješava k hrastu, biva jedno od ponajglavGijili sredstava, da uzraste valjan gradjevni hrastov lies. ^Zavedenje bukve u hrat^tovoj porastlini tečajem prvih 60—70 godina, služi hrastu podgonom i prieči, da mu se na deblu razrastu pobočne grane. Posije, nakon 80 godišnjeg rasta, iza velikih proredjivanja, kada se poberu oajhrdjavija bukova stabla, da se hrastu prui^i svietla, prostora i mogućnosti, da raste u debljinu, tada bukvi, koja je ostala primjesom te se na učinjenim čistinam pojavljuje samo kao podrast (r)ođ^umlje), preostaje druga važna zadaća, da svojimi gustolistovitimi krošnjami podržava vlažnost tla. ćuva ga, da ne izhlapijiva i obogaćuje hunmsom. Hrast* i bukva do 120-godišnjega uzrasta rasta u visinu ravnomjerno, za tim hrast nadvisiva bukvu tako, da u 150, godini vršci se hrastova znamenito iznadkrlle i slobodno se razvijaju, te prigušuju bukvu, koja nakon rasta od 170 godina odumire. Ovako se prema koncu dospjelosti sječnje izponačine skoro čisti hrastici. Uz blagoprijatne uslcve bukva dostigava veće omjere: ima eksemplara, koji imadu diametar od 18 pVrškov"** pri obćoj visini od 47^/2 lakata i visini do grana od 35 lakata.^ Nesterov opisiva jednu uzornu zrelu porasilinu u šumi Borce: .to je hrastov lies od 60—200 godina s malom primjesom bukve istoga rasta te i ostavšom u rastu; srednji broj stabala na desjatini je 220 komada, a u tomu broju 40 bukovih. Srednji im diametar iznosi 15 „verškov pri obćoj visini do 16 hvati; gust bukov podrast sačinja niži etaž; zalihe je razmjerno 35,590 kub. hvati ili 142 taksc hvati na desjatini. Stabla su sva strojna poput kandelabara, Posadjivanje iistnjača preduzima se samo pri dopunjivanju — na mjestima izSupanih panjeva, starih putanja, pod nasteljem četinjackoga nasada i tomu podobnoga. Pri tom se trogodišnji posadci hrasta i bukve uzimaju iz presadnjaka, gdje im se u poldruggodišnjoj dobi obreziva koren oštrom lopatom kosim udarom u zemlju/-´´^--´ Posadjivanje od tisuću ovakih presadnica stoji okolo 5 r. 60 k., a postavljaju se u jamice na razstoju od 7—11 „verškov". ĆetinjaSki nasadi — obične i primorske omorike — premda u šumi Berce zapremaju oko 27^/^ čitave površine, ipak su se pojavili tek posljednjih 60 godina umjetnim razvođenjem, skoro izključno sijanjem, a posadjivanje upotrebljavalo se samo pri dopunjivanju. Sijanje se obavlja navadno jeseni do 15. travnja na složići širokim 9 „verškov^ koji su jedan od drugoga razdeljeni 36 „verškov". Trava se lopatom pokida, otrese od zemlje i baci na stranu, tlo se okopa 3^2 vrška duboi^o i tad se posije oko 19^/2 funti sjemena na desjatinu. * Skoro izkljuSno zimrji — Quercug sessiliRora. ^´^* 1 ^verdok" je šestnaesti dio od lakta (Op. ur.). *=i^* Opisani način presadnica u presiulnjaku ob6e je razprosrranjen u danagojo vrieme u francezkili državnih šumah. N-ajprij<^ so je upotrebljavao na koncu petdesetjh godina u Eisaskom Žumarni5tvu Aheno (današnji Hagenau). U sedamnaestih godina poprimio se taj naSin kod nas u Eusiji — u Tuljskih branjevmah. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 58 <-- 58 --> PDF |
´.,. — 442 — | e stoji oko 63 mblja, za 40—45> jeftinije, nego li kako se prije (do g. 1873.) radilo, gdje se tlo ožistilo od tratine, pa se na sploh obdjelalo plugoin, sjeme se razbacalo i pobranalo. Posadjivanje omorike jeseni obavlja se sa rV2~-2-godišnjim presadnicami iz presadnjaka u jamice duboke 3V3"5VŽ vršaka. Pokušalo se saditi pod motiku t. j . da se udari oštricom motike u tlo, pridigne se komad zemlje, što ga se udarom zahvatilo, te u tako sačinjenu jamicu metne se čuperak presadnice. Nu to se pokazalo bezuspješnim. E) Novčani resultati gospodarstva u šumi Berce prikazuju se ovakovim: brutto-priliod 142 828 rub. (ili 18 rub. 65 kop, na desjatini), razhod: 21.036 (ili 4 rub. 22 kop. na desjatini), t j . čisti prihod iznosi 121.792 rublja ili 86-37o brutto-prihođa. Po pojedinim kategorijam dieli se razhod ovako: a) na šumsku upravu plaća se šumaru i troškovi za podržavanje nadzora 13´5^/^: b) na šumsku obranu 16-7^1^; c) na šumsko gojenje i šumsko pomiadjivanje 15´2% ; d) na uzdržavanje šumskih cesta 29´9"/o i e) za zemljarinski namet 24*7^/o-. Tim načinom više od polovice svega razhoda ide na uzdržavanje šumskih cesta iza uplatu nameta za potrebe departementa. Taj ako i dosiže do absolutno dosta znatne veličine, do 1 rublja i 4 kop. po desjatinij ipak je umjeren, jer iznosi 3´637o od brutto ili 4"17o od čistoga prihoda. Opažaji o nekih šumskih prilikah na gospoštini Virovitica kneza Sehaumburg-Lippe-a, L Kresanje slekom ma glavii/ Siek na glavu pripada kategoriji proređjivanja i kresanja šuma, pak služi za to, da gusto obrasle mlade šurae ojačaju, te uzmognu odolievati vanjskim štetnim uplivom. Izvađja se ovaj način sieka tako, daše V^—´V* S´^^^ to porasle mlaclikovine okreše u onoj visini, da će okresana stabalca moći potjerati i da se mladice uzmognu razviti u prešljenastoj formi. Na glavi okresanih stabalaca ponikli prešljenasti izdanci imaju neokresanim stabalcem pružati pođpuno svjetlo za krošnje, osim toga pako štititi debla istih i tlo porastline ođ neposrednog upada sunčane zrake. Ako se pojedina stabalca ovake guste porastline ili gaštare jednako razvijaju, to se kod sieka ne treba mučiti izabiranjem stabala. Naprotiv ima se osobito pomno paziti na to, da se stabalca dosta visoko sieku, te pri tom tako radi, da ista uzmognu nakon sieka potjerati. Neka se nadalje ne kreše drveće bez mane; imenito neka se ne kreše ono, koje nije rašljasto. Udaljenost medju njima neka je tolika, da se krošnja normalno razviti može. |