DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 53 <-- 53 --> PDF |
437 ~ I tako bi to išlo dalje, jer mjesto, daju ništimo, mi bi ju time gojili t. j . radili ono, što sama narav radi, samo u jačoj mjeri. Glasovita rieč prirodoslovaca: „da se narav ne briae za indiviđium, nego samo za vrst (ragu)" pokazala se je i kod gusjenice posve istinitom; radili mi dakle štogod mu drago, gubara mi sa svieta ne uklonismo. L K~c„ Suma Berce U departementu Sarthe« u „Izvjestijama Petrovskoj ZemleđjelžskoJ i Ljesooj Akađemii« G-od. XIL (1889.). svezku IL, str. 35—129 objelodanio je Nestorov čitavu seriju crtica iz francezkoga šumskoga- gospodarstva pod obćenitim naslovom: „Fraucezke šume/ Autor toga članka vrlo dobro pozna predmet, što ga posmatra, a budući se je obskrbio i bogatim statističkim materijalom, mogao je i umio je, da udesi sve, a da mu ilustracija onoga, što slika, izpane najpogodnije. U toj seriji crtica nahodi se i gore označena: „ŠumaBerce u departementu Sarthe", koja u sebi sadržava dovoljno interesa za svakoga, koji se šumskim gospodarstvom bavi. Mi ne ćemo ovdje izlagati sadržaja čitave spomenute crtice: „Šuma Berce", jer po kratkome izvadku i tako. nije mogućno suditi o svim njegovim vrlinam. Mi ćemo nastojati, da se samo dofcaknemo nekojih glavnijih pitanja, koji su tamo dosta reljefno prikazana. .A) Francezko šumsko gospodarstvo, toli privatno, koli i državno, životari´ dan današnji težke dane: odasvud tuže se na nizke ciene, te na opadanje dođobodka od šuma. Ciena gradjevne i priugotovljene hrastove robe, ako ju prispodobimo s cienom od nazad deset godina, bila je god, 1888, za 29% niža te i za 327« izpođ srednje mjere posljednjega desetgođišta. Pa akoprem se kroz to vrieme ciena gorivomu drvu stala ponekako podizati, nu dosta mlitavo, ipak i ta povišica ni iz daleka ne poravnava onoga cpadka ciena gradjevnog i tvorivog liesa. Najveći dio đohodka 70~80Vo proizbodi od prodaje posljednjih drvnih sortimenata. Ponajglavaiji obći uzroci ovoga pojava jesu: a) Zamjena hrastovine željezom pri pomorskim i suhoputnim građjevinam,, koja. od godine do godine sve više raste; b) zamjena hrastovine s drugimi jeftinijimi đrvnimi vrsti, koje pripomoću raznih antiseptičkih tvari s njome uspješno konkurišu; c) opustošenje francezkih vinograda filokserom i parasitnim gljivicam, uslieđ česa se hrastova dužica i vinogradarsko kolje manje traži, te opadaju ciene, a napokon d) uvoz inostrane šumske robe, koji postepeno od godine do godine raste, te francezka šumsku robu svojom jefdnoćom s mjestnih tržišta uspješno potiskuje. Uza sve to, da su šumske eeste dobre, a že^ ijeznička mreža gusta, ipak je usljed visokih željezničkih tarifa transport tuzemnoga liesa iz podaleka do većih tržišta vrlo skup. Nestorov navodi za to naročiti dokaz: hrast iz šume Berce, koji je svojimi svojstvi u trgovini,na boljemu glasu, ne prevozi se "izvan granice mu´dalje negoli 190—200 vrsta |