DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 50 <-- 50 --> PDF |
, — 434 — je one nepravilne ađubiae na grabovu deblu i to one s južtie strane; na takovima mjestima znalo je po stotinu leptirova sve jedan do drugoga sjeme snesti, te su ta mjesta izgledala kao piest široka gnba. I u brazdama hrastove kore nosile su veoma rado; dočim je na hrastovima i ostalima vrstima drvlja sve to manje bilo ih vidjeti. Velika je riedkost, da bi leptir, dok je još normalan, dakle godine 1899., na suhom drvetu ili panju sjeme snesao. Akoprem se je moglo sjemena i na vrhu hrasta naći, to se ipak može kao pravilo izreći, da 9070´ leptirova u visini do 4 metra (od zemlje), docim ostalih 1070 U visim preko 4 metra sjeme snesu. Čim ženka zadnje jaje snese, krepa na svom ležaju i pade dole; godine 1889. bilo ih je toliko na zemlji, daše je sve bielilo kao izrezuckani papiri<5i. Izprvice žutkasto-crljenkasta vunica, poblieđi kašnje usljeđ upliva vremena; ona je tako žilavo sliepljena, da joj ni ista povodnja niti mehanično, niti inako naškoditi ne može. Ovdje, ondje može se ćuti i fcitati, da su dlačice na gubarevoj gusjenici otrovne, te da upaljuju kožu na čovjeku; ja toga ne mogu potvrditi, jer ne samo, da sam u vrtu na stotine i stotine gusjenica sgnjecio, nego sam danomice sjedio 1—2 sata pod voćkom, na kojoj je puno gusjenica brstilo, ali nikada niesam nikakove upale na sebi opazio, Bitiće, da tu upaluprouzrocujePh. bomb. proeessionea, koja se |e u ne znatnom broju u družtvu sa gubarom pokazala. Sgnječi li čovjek gusjenicu, koja je na voćki brstila, onda izađje iz nje zelena massa; usuprot kada sđropiš gusjenicu, koja je na hrastu brstila, onda je ta massa crnom tekućinom oblivena; ta croa^ tekućina polazi sigurno od tanina, koji se u hrastu nalazi. Sto se tiče protumjera i obrane proti tomu najopasnijemu neprijatelju naše hrastove šume, to do danas ne imamo žalibog baš" nikakova sredstva. Predloži i sredstva, što ih" nalazimo u pojedinih knjigah o čuvanju šuma ili su bezkoristni ili su neizvedivi; ta sredstva dala bi se možda upotriebiti u vrtovih i voćnjacih, ali´ n šumah. ma iste ne znam kako neznatne bile, jesu neizvediva. Koliko sam iz časopisa .čitati mogao, kod nas se je kušalo sa noćnimi vatrami, nu buduć da ženski leptir veoma malo ili nimalo ne leti, to je u najboljem slučaju samo jedan dio mužkaraca uništen, te je dakle i to sredstvo posve nesigurno.. U nekima predjelima mazao je narod voćnjake sa kolomazom, katranom i t d. onako kako Je to propisano, nu prije toga prodrmali-su dotično stablo (obično samo gljive), da time brsteće gusjenice dole sruše; na taj način sbilja je pošlo ovdje ondje bar u toliko spasiti deblo, da nije posve obršćeno bilo. Gusjenice padši na zemlju, pošle su naravski odmah penjati se na^ deblo,´ nu došavši do maza, ostale su pred njime neko vrieme, dok niesu izgladnile; izglađnivši pošle su natrag dole, da drugamo traže hranu. Osim Ichneufflona, kojih je u ostalom jako malo bilo, nema gusjenic a upravo nikakvoga neprijatelja; ja bar niesam mogao opaziti, a da bi ijedna ptica gubarevu gusjenicu žderati Mela. Usuprot kukuljic a gubareva ima u ptičijem svietu neprijatelja, a najglavniji je nedvojbeno čavka. Kao što sam i |