DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 438 ™
(Vasiichsstationen) ustanoviti. Mnogo veću štetu poJiim gusjenica, što uništi
žirovinu, a i šišaricu. Taj gisbitak na žlrovini tim je veći, što žir, kako je poznato,
samo svake druge i treće godine rodi, pa trenii se, da gusjenice iste one godine
brste, kada bi trebao žir da rodi, onda smo žirovinu izgubili na četiri godine.
To m samo da je znatan materijalni gubitak, nego je i za kulture veoma
neprilično. Taj slučaj već se je desio u nekih državnih šumarijab.


U voćajacih šteta je još veća nego u šumi, jer ne samo, da je plod za
2—8 godine uništen, pouajpace šljiva, nego su se mijioge voćke, na kojima gusjenica
po tri godine brsti, posušile a mnoge opet tako oboljele, da će se
jedva oporaviti


Što se tiče načina, kako gusjenica napred ide, odnosno kako iz jednoga
predjela u drugi prelazi, to je nedvojbeno, da gusjenica svojim a nogam a
iz jedne šume u drugu dopire; njezina energija i neumornost je tolika, da se
može reći, da za nju ne ima zaprieke. Doduše, pojedine ponese i vjetar, nu
uzme li se u obzir, da je gusjenica izvanredne čvrstih nogu i da se neda tako
lako stresti sa lista ili sa kore, a napokon i to da se za vrieme bure zavuče
u svoje zaklone, to će se uviditi, da nije vjetar, koji gusjenicu razprostire. Isto
je tako i sa leptirom; ženka je, kako je poznato tako težka, da ni ne m.ože
pravo letiti, nego samo lepeće s krili; ona sam-o puža po drvetu, dok si ne
nadje sgodno mjesto^ da izleže jajašcae Puno puta nije ženka niti u stanju, da
se izvuče iz pukotine u koju se je gusjenica zavukla i zakukuljiia; na takovima
mjestima može se vidjeti: gusjeničjih kožica, praznih kukuljica, mrtvih ženskih
leptirova i jaja, sve izpomješano jedno s drugim.


Zakukuljivanje počelo je u godini 1889. u prvoj polovici mjeseca lipnja.
dočim je godine 1890= već koncem svibnja; zakukuljuje se pako najradje u
u pukotinama od kore, zatim pod grbavima debelima granama i to većinom
u povećem družtvu, dočim su neke pojedince u dva tri zavezana lista upletu.
Stadij kukuljice traje 10—14 dana.


Prvi leptiri pokazali su se godine 1889. na 20. lipnja, godine 1890. na


18. lipnja, a godine 1891, na 1. srpnja, Predpostavili se, da je gubar godine
1889. normalno se razvijao, to se onda abnormitet t. j . degeneracija u godini
1890. i 1891. iz gore navedenih datuma najbolje uviditi može. Kako se čini,
najprije izlete mužkarci; oni najživahnije lete (tumaraju) počam od pete ure
popodne, nu vidjeti ih i u svako doba dana. U to doba t j . u drugoj polovici
mjeseca lipnja mogao se je gubac vidjeti u sva tri stadija svoga razvitka: dok
je naime jedan dio gusjenica još žđerao, dok ih je velika većina bila u obliku
kukuljice, dotle su prvi leptiri bili već izletili. Iz toga se vidi, da se ne može
točno označiti vrieme, kada pojedini stadiji gubareva razvoja nastaju. Za vrieme
parenja (letenja) nije težko opaziti, da muškaraca više ima nego li ženka, a
to posve odgovara Dar\inovoj theoriji, jer živahni, neprestance tumarajući
mužak izvrgriut je uviek većim pogibeljim, nego li na mira sjeđeća ženka.
Nakon parenja snese ženka 200—400 jajašca u veličini makovog zrna,
u isti čas dok ih nese prevlaci ih žutkastom vunicoiu. U tu svrhu bira ona
26 ,