DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 438 ™ (Vasiichsstationen) ustanoviti. Mnogo veću štetu poJiim gusjenica, što uništi žirovinu, a i šišaricu. Taj gisbitak na žlrovini tim je veći, što žir, kako je poznato, samo svake druge i treće godine rodi, pa trenii se, da gusjenice iste one godine brste, kada bi trebao žir da rodi, onda smo žirovinu izgubili na četiri godine. To m samo da je znatan materijalni gubitak, nego je i za kulture veoma neprilično. Taj slučaj već se je desio u nekih državnih šumarijab. U voćajacih šteta je još veća nego u šumi, jer ne samo, da je plod za 2—8 godine uništen, pouajpace šljiva, nego su se mijioge voćke, na kojima gusjenica po tri godine brsti, posušile a mnoge opet tako oboljele, da će se jedva oporaviti Što se tiče načina, kako gusjenica napred ide, odnosno kako iz jednoga predjela u drugi prelazi, to je nedvojbeno, da gusjenica svojim a nogam a iz jedne šume u drugu dopire; njezina energija i neumornost je tolika, da se može reći, da za nju ne ima zaprieke. Doduše, pojedine ponese i vjetar, nu uzme li se u obzir, da je gusjenica izvanredne čvrstih nogu i da se neda tako lako stresti sa lista ili sa kore, a napokon i to da se za vrieme bure zavuče u svoje zaklone, to će se uviditi, da nije vjetar, koji gusjenicu razprostire. Isto je tako i sa leptirom; ženka je, kako je poznato tako težka, da ni ne m.ože pravo letiti, nego samo lepeće s krili; ona sam-o puža po drvetu, dok si ne nadje sgodno mjesto^ da izleže jajašcae Puno puta nije ženka niti u stanju, da se izvuče iz pukotine u koju se je gusjenica zavukla i zakukuljiia; na takovima mjestima može se vidjeti: gusjeničjih kožica, praznih kukuljica, mrtvih ženskih leptirova i jaja, sve izpomješano jedno s drugim. Zakukuljivanje počelo je u godini 1889. u prvoj polovici mjeseca lipnja. dočim je godine 1890= već koncem svibnja; zakukuljuje se pako najradje u u pukotinama od kore, zatim pod grbavima debelima granama i to većinom u povećem družtvu, dočim su neke pojedince u dva tri zavezana lista upletu. Stadij kukuljice traje 10—14 dana. Prvi leptiri pokazali su se godine 1889. na 20. lipnja, godine 1890. na 18. lipnja, a godine 1891, na 1. srpnja, Predpostavili se, da je gubar godine 1889. normalno se razvijao, to se onda abnormitet t. j . degeneracija u godini 1890. i 1891. iz gore navedenih datuma najbolje uviditi može. Kako se čini, najprije izlete mužkarci; oni najživahnije lete (tumaraju) počam od pete ure popodne, nu vidjeti ih i u svako doba dana. U to doba t j . u drugoj polovici mjeseca lipnja mogao se je gubac vidjeti u sva tri stadija svoga razvitka: dok je naime jedan dio gusjenica još žđerao, dok ih je velika većina bila u obliku kukuljice, dotle su prvi leptiri bili već izletili. Iz toga se vidi, da se ne može točno označiti vrieme, kada pojedini stadiji gubareva razvoja nastaju. Za vrieme parenja (letenja) nije težko opaziti, da muškaraca više ima nego li ženka, a to posve odgovara Dar\inovoj theoriji, jer živahni, neprestance tumarajući mužak izvrgriut je uviek većim pogibeljim, nego li na mira sjeđeća ženka. Nakon parenja snese ženka 200—400 jajašca u veličini makovog zrna, u isti čas dok ih nese prevlaci ih žutkastom vunicoiu. U tu svrhu bira ona 26 , |