DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 481 ™bridne) ili đvosječne igle, jer se s´njima i najdeblja koža prebođe. — Na vratu počima se od glave, te se, gdje je nuždno, još izpuBJava. Skoro svaka životinja - ima t. 2v. dvostruku kožu. To je ona što spaja stražnje noge i trbuh. — Za nju treba uzeti žicu, na koju se naraota kučina. Ova se žiea aapiie izmeđju stegna i trbuha, a na nju dođje´ ova koža, koja se pomoćju žice .po volji namjesti. — Sada još preostaje da se ušije stražniji dio. Pošto je sve gotovo treba još tielo pogledati, te ona mjesta gdje dodju udubine, kao što n; pr. slabine, pleća i t. d. utisnuti pomoću jakih igala, u obće još sve Mždno uzpostaviti, što će obzirni izpunjac sam opaziti. , Prestaviti životinju u ležećem položaju nije lahko, ,te treba izkustva radi položaja slabina i t d. — Za ovaj položaj treba uzeti za noge slabu izgorjelu žiCB, pošto će trebati noge jako saviti. Ako bude imalo tielo kriv položaj,, ondaga treba prema tomu udesiti. Dovršenje nadjevenih životinja. — Pošto smo se uvjerili, da je koža suha, to se povade sve igle itd., dlaka se izčisti sa klopanjem, zatim se izkefa ili očešlja itđ. — Poslie ovoga smatra se posao dogotovljenim. Nekoja opažanja o pbaru´´ godine f888«-™{89i Predzadnji put haraćio je gubar u Hrvatskoj-Slavoniji, ako se ne varam godine 1880.—1882., a nakom šest godina t j . 1888. pojavi se iznovice i to najednom na više mjesta, tako u Šumah kod Broda, Belovara i Siska, U tisuću krajevima opažen je grubar već u svibnju i lipnju godine 1888., u priličnoj množini, đočim seje u ostalim nekim predjelima nekoliko mjeseci kašoje i to u obliku leptira i jajašca (guba) sad u većem, sada u manjem broju pokaza<>. Od te godine pa do danas obišao je gubar na svom putu naarne cielu Hrvatsku i Slavoniju, i dok u jednom predjelu izumire t. j . ne staje, dotle u drugom najintensivnije ždere, a u trećem se opet prve njegove predstraže tek pojavljuju. I tako se je dogodilo, da je bilo predjela, koji su do gola obršćeni bili, a u sredi te goljeti našlo se otočića, koji su žirom rodni bili- Kako rekoh, pojavile su se gusjenice na više raznih jedan od drugoga priiićno razdaleko i gospodarstvom, a ponešto i temperaturom raznolikih mjesta, m sve do danas niesmo mogH saznati, koji je uzrok, da su se gusjenice baš na tima razđalekima šumama u isti^ ćas pojavile, uzme li se u obzir, da su se te godine osim gubarai mnoge ostale gusjenice (mali gubar, glagovnjak i t. đ.) ne samo kod nas, nego i u Njemačkoj (borov prelac),u .velikom broju pokazale, onda moramo godinu 1,888. kao izvanredno povoljnu po razvitak te gamadi zabilježiti. U sliedećem opisati ćemo u kratko razvitak i život grubara, kako smo ga rečenih godina u slavonskih šumah opažati mogli. Ocneria dispar. L. - |