DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 481 ™bridne) ili đvosječne igle, jer se s´njima i najdeblja koža prebođe. — Na vratu počima se od glave, te se, gdje je nuždno, još izpuBJava. Skoro svaka životinja - ima t. 2v. dvostruku kožu. To je ona što spaja stražnje noge i trbuh. — Za nju treba uzeti žicu, na koju se naraota kučina. Ova se žiea aapiie izmeđju stegna i trbuha, a na nju dođje´ ova koža, koja se pomoćju žice .po volji namjesti. — Sada još preostaje da se ušije stražniji dio. Pošto je sve gotovo treba još tielo pogledati, te ona mjesta gdje dodju udubine, kao što n; pr. slabine, pleća i t. d. utisnuti pomoću jakih igala, u obće još sve Mždno uzpostaviti, što će obzirni izpunjac sam opaziti. , Prestaviti životinju u ležećem položaju nije lahko, ,te treba izkustva radi položaja slabina i t d. — Za ovaj položaj treba uzeti za noge slabu izgorjelu žiCB, pošto će trebati noge jako saviti. Ako bude imalo tielo kriv položaj,, ondaga treba prema tomu udesiti. Dovršenje nadjevenih životinja. — Pošto smo se uvjerili, da je koža suha, to se povade sve igle itd., dlaka se izčisti sa klopanjem, zatim se izkefa ili očešlja itđ. — Poslie ovoga smatra se posao dogotovljenim. Nekoja opažanja o pbaru´´ godine f888«-™{89i Predzadnji put haraćio je gubar u Hrvatskoj-Slavoniji, ako se ne varam godine 1880.—1882., a nakom šest godina t j . 1888. pojavi se iznovice i to najednom na više mjesta, tako u Šumah kod Broda, Belovara i Siska, U tisuću krajevima opažen je grubar već u svibnju i lipnju godine 1888., u priličnoj množini, đočim seje u ostalim nekim predjelima nekoliko mjeseci kašoje i to u obliku leptira i jajašca (guba) sad u većem, sada u manjem broju pokaza<>. Od te godine pa do danas obišao je gubar na svom putu naarne cielu Hrvatsku i Slavoniju, i dok u jednom predjelu izumire t. j . ne staje, dotle u drugom najintensivnije ždere, a u trećem se opet prve njegove predstraže tek pojavljuju. I tako se je dogodilo, da je bilo predjela, koji su do gola obršćeni bili, a u sredi te goljeti našlo se otočića, koji su žirom rodni bili- Kako rekoh, pojavile su se gusjenice na više raznih jedan od drugoga priiićno razdaleko i gospodarstvom, a ponešto i temperaturom raznolikih mjesta, m sve do danas niesmo mogH saznati, koji je uzrok, da su se gusjenice baš na tima razđalekima šumama u isti^ ćas pojavile, uzme li se u obzir, da su se te godine osim gubarai mnoge ostale gusjenice (mali gubar, glagovnjak i t. đ.) ne samo kod nas, nego i u Njemačkoj (borov prelac),u .velikom broju pokazale, onda moramo godinu 1,888. kao izvanredno povoljnu po razvitak te gamadi zabilježiti. U sliedećem opisati ćemo u kratko razvitak i život grubara, kako smo ga rečenih godina u slavonskih šumah opažati mogli. Ocneria dispar. L. - |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 42 <-- 42 --> PDF |
i koje injere treba uzeti na tiela raaličito je. — Svakako će trebati više izmjera na velikoj životinji, jer sa mišice a i žile bolje izražene, nego na manjoj životinji. Za pravilo vrieđi i to: štogod se više žestica izmjeri biti će lakše a i toćnije stvoriti prava sliku, — Za mjerenje treba imati mjeraćn pantljiku, -veliko pravno šestilo i šestilo, kojemu krakovi idu Jedan prama drugom u luku (Bogenzirkel). Ja ću ovdje navesti izmjere, koje sam obično sam uzimao i koje smatram za najnuždnije: L Cielokupna dužina, koja se uzima vrh nosa do početka repa. Ova a i sve ostale slične dužine uzimaju se u projekciji. — .2. Dužina repa. 3. Obseg repa na gornjem i srednjem dielu. 4. Dužina glave. 5. Dužina vrata, 6, Obseg vrata kod životinja okruglog vrate. 7 Širina vrata na najširem i najužem mjestu. 8. Širina njuške odnosno nosa. — ,. . ´",,_, 9. Dužina lubanje, — 10. Udaljenost usne šupljine do vrha glave. ---. 11. Udaljenost očne sredine do´ sredine čela. ,´´ 12. Širina p>sa na pred i dolje. 13. Visina od grebena pa dolje do mjesta, gdje se sastaje vrat sa prsima. . 14. Dužina nadramnice prednjih nogu. " 15. Širina ramena na lakatnom sgiobu. — l^. Dužina eievanice (pndiakatnice). " 17. Dužina, širina i debljina šape, 18- Obseg noge na cievanici u sredlnL 19. Visina prsa (od ledja dole). : 20. Dužina tiela .od prednjih do stražnji nogu. 21. Dužina od mjesta, gdje se sastaje vrat sa. tielom, pa do stražnjice. — 22. Širina slabine stražnj h nogu. — . 2´3, Širina butine na gornjem, srednjem i dalnjem dielu. — 24, Debljina na koljenom sgiobu. ~ 25. Širina i debljina eievanice. .26-. Širina na cievaničnom sgiobu. — " 27. Ob^eg i širina na dolnjem kraju noge. 28...Dažina nadramnice.,— 29. Dužina od nadramničkog zgloba do hrbtenjače, 30. Dužiaa šape. — " , . 31. Dužina brptenjače. — Ovo su po prilici mjere, koje smatram, da je miždno izmjeriti. — U tom omjeru je težko postaviti granice i ustanoviti pravilo, jer svaki će preparator |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 425 — Ako nema prilike stavljati kozu u raztcpliia, lađa je dosta, da se sva mjesta dovoljno pospu sa stučenom stipsooi i voljom. Posto je koža postala smeđja i dosta čvrsta, tada se siuvi^na aol odstrani i postupa se kao i prije. Za aadjevanje ostavi so glava i noge. Da se meso sa glave lahko očisti treba ju skuliati, aii ne odviše, jer se mogu kosti razkuhati a i zubi poizpadati. Kad je glava skuhana meso se dobro očisti. Kod nekih životinja mora se nebo rabiti, da se nos dobro očisti. Posve krvava mjesta očiste se još sa suhim pjeskom ili zemljom. Kod manjih glava treba vazda ostaviti spoj izmedju gornje i dolnje vilice, što je više put težko kad je glava kuhana, — Ovo se mjesto dobro otruje. — Ako se onaj spoj (kod kuhane glave) nije mogao ostaviti, tada treba gornju vilicu sa doinjom dobro uvezati, što nije baš lahko. — Izpali 7Aibi priljepe se. — Noge se ne smiju kuhati, jer se tada dielom razpadnu. S njih se mora meso dobro očistiti, pri čem treba štediti spojene sglobova^ da se ne IzsjekUo — Sglavkani se moraju dobro otrovati. — Isto taka treba rogove otrovati, jer ih inače kukac najede i učini neupotrebivimi. — Nakon ovoga posla predjo se na mjerenje preostaloga tiela. — Mjerenje životinjskoga tiela je vrlo važno, da se sazna proporcija životinje, — Mjera je najsigurniji faktor, kcjiin se postizava točna slika i prilika životinje. — Mjera se uzima razno: prema vrsti starosti i veličini životinje. Osobito je to nuždno za velike životinje, jer bi se pri pravljenju umjetnoga liela uzele dimensije veće ili manje, ~ te bi popravljanje mnogo posla zadalo, ako bi se u obće i moglo popravljati, jer se je stanje kože možebit promjenilo, te nemamo nikakovog podatka za mjeru, — Mjere, koje se uzim.aju na staroj odrasloj životinji, mogu se upotriebiti i za druge te iste vrsti i dobe, makar bili u veličini različiti, jer se uzporedjenjem i razmjerom dade naćirava veličina. — Primjerice, da se pronadje duljina vrata ne mjerene životinje, ako joj je duljina lubanje poznata, to se prijašnje izmjere stave naprama ovima u razmjer. — Stara mjera nova mjera lubanja vrat lubanja vrat 15 cnic 10 cm, 9 ; x x= ---—= t)´3 16 Najbolje bi so svrha postigla kada bi se mogle uzimati mjere na živoj životinji, je tada bi se dobila prava izmjera. — No pošto je to nemoguće, to ostaje samo željom, te moramo nastojati, da mjerimo tielo dok je još s\ježe (t, j . čim se koža odere), jer bi dtmensije pribhžno ostale ne promjenjene. — Tielo mrtve životinjo vazda je manje, jer nema u njem zraka a i krv je izašla, u obće cielo tlelo nekako se stisne. — Ovo treba pri ispunjavanju uzeti u obzir. Jedini sigurni oslon jeste skelet t j , kosti životinje, koje nam daju podlogu i ravnanje pri izpuajavanju. — |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 46 <-- 46 --> PDF |
^ 430´ ~ . ^SfvS^l^ ´ 2a prarfjeaje umjetBOga tiela. --Prije toga mora biti koža dobro uSinjena. Za mjerenje postavi se koža na zemlju, te se razširi i mjeri: dužina zatiljka sredina vrata i đolnja strana vrata, sredina trbuha i u slabinama, širina nogu na lakataom luku, zatim nad koljenom i nad kopitom ili prstima, na koljena stražnje noge, achilovoj tetivi i dolnji kraj noge, te se to sve zabilježi. Na oto se koža pređuplati, da dodje dlaka van tako, da se dobije po prilici slika životinje, samo ne treba gaboraviti, da se koža uvjek nešto ra^vuče, što treba pri pravljenju tiela uzeti u obzir. — Ako imamo lubanju i kosti nogu, to se i ovo može uzeti u pomoć pri mjerenju. Pošto imademo mjeru uzme se prema veličini kože komadić drveta,koje može biti za srnu 3—4 cm. debelo i 6 cm. široko, te se postavi u sredinu tiela dužom kože, da siže napred do vrata, a ostrag preko polovice stegna, te se suvišno odreže. Sada se zabilježe mjesta, gdje će doći noge, te treba udaljenost istih mjesta izmedju prednjih i stražnji nogu već prema veličini životinje uzeti za 5—10 cm. bliže, nego što koža pokazuje. Uzme se jaka žica za vrat tohko duga, da može doseći n glavu, i pričvrsti se za drvo. — Na oto se uzme žica za prednje i stražnje noge, prema dužini nogu, te se zabilježenima mjestima uvije oko drveta. — Osim toga treba još spremiti za noge debele željezne šipke već prema veličini životinje 2—2´5 cm. promjera, na kojima se na dolnjem kraju načine vijci, a za ove navrtak, čim se životinja pri postavljanja pričvrsti. — Ovaj se posao dade kovaču, — Ža manje životinje nije to nuždno, Ako nemamo lubanju, tada se mora umjetna načiniti. , Za pravljenje postamenta (stajala) uzme se jaka debela daska, probuši se na četiri mjesta, te se prije rečene šipke postave. Na ove šipke dodje drvo, koje će predstavljati hrbtenjaču i to već sad onako po priMci, kako će životinja stajati. — Jesmo li sa položajem zadovoljni, tada se izpod drveta za hrbtenjaču još jedno drvo namjesti za trbušnu šupljinu. Sada se načine po priečna drveta za rebra prema svodjenju tiela. — Pošto je ovaj posao gotov nametava se slama na drvo. Je li slama dosta namotana, može se još prije modeliranja noguh oviti tielo prostim .platnom i ušiti. Ovo ima tu prednost, što se kašnje lakše dopunjava izmedj kože i platna. Je li tielo gotovo, da se može koža navući, to se ista još izpere, dobro otruje, dvostruko se presavije 1 ostavi da tako jedan dan leži, ~ Pri navlačenju kože najprije se uturi na^ činjeni rep. Zatim se uši napune glinom. U mnogih slucajevih činiti će nara se, da je umjetno tielo maleno, a koža vehka,^ ali nas to nesmije prevariti^ jer ako koža dobro pristaje, bez da na tielu čini popricčnih nabora, tada budimo sigurnij da je tielo još predugačko. ~ Je li koža već navučena, to treba liniju leđja namjestiti, da nebi đošia koso, te se pričvrsti sa jakim, iglama, ^ Sada se namjeBte noge, te se ušiju počam od dalnjeg kraja prema gore. - Za šivanje su najbolje trosječne (tro |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 45 <-- 45 --> PDF |
. . — 429 — " Za kože, koje se lahko poderu, bolje je uzeti tvrdu glinu te modelirati mišice, koliko je to potrebito. — Ovako modelirale noge uguraju se u kožu. — Je li poslie toga uvučeno tielo i noge 2a tielo pričvršćene,´ to se .sada tamo gdje treba izpuiijava. — Za ispunjavanje u^me se kratkog mekanog giena, te se poeme od glave. — Gura se po malo sieiio (ili kučina) u čeljusti i vilice, te se dalje prelazi u vrat, pri čem treba uvjek sa prstima osjećati, da li se dobiva željeni oblik. — Mnogo nevalja najednom gurati, jer se čine čvorovi, koji se težko raztrgaju, — Pri izpunjivanju treba već uzimati obzir na oblik, u kojem smo nakanili predstaviti životinju. — Koliko se izpuni toliko se ušije, a dopunjava se gdje je nuždno. Postavljanje. Ovo što sada opisah, tiče se malih i srednjih životinja. — Malene životinje ili se postavljaju na grane ili na komadić daske. — Provrtaju se luknje za noge, te se žice noguh u iste luknje provuku dokle stopale dobro ne pristanu. Tielo se uvije i namjesti prema željenom položaju, a isto tako i rep. Pri glavi mora se još lice izpuniti u koliko je bilo mišica t. j . da bude naravan izgled. — Ovo se može učiniti sa kučinama ili pako sa mekanom glinom, koja se uštrca ili kako drugačije ugura međju kožu i lubanju i to po svuda, dokle god se nedobije oblik koga smo prije deranja nacrtali. — Za nos i uši treba uzeti malo čvršće gline (Tiion), te se ustne moraju modelirati, — Primjetiti je, da se samo na onaj način može postići pravo lice životinje, đočim je onaj prvi način (izpunjavanje kučinama) stariji i lošiji. Još je bolje da se glava modelira prije, nego što se turi u koža. Samo je riedko kada moguće pogoditi pravi oblik, pa ako se to nepostigne, tada se dobije karikatura od lica. — Za ovaj način je dobro imati dvije glave od iste vrsti i dobe životinje, od kojih služi jedna za primjer pri modeliranju. ~ Oči mogu se umetnuti u glavu prije no što se koža navuče, samo se uzme malo mekša glina, da bi se poslie mogle oči pomaknuti, ako uztreba. Sada se namjeste uši. — Jesmo li ih prije izpnnili glinom, tada jih je lahko namjestiti. — Uši posve tanke i malene moraju se priljepiti na glinu, dokle se ne osuše, da se nebi sušenjem ovile i ugužvale. — Ovo se može postići i prikvačenjem na debelu hartiju pomoćju drvenih zaporaka (Holzklammern). Nekoji prišiju uši na debeli papir, ali pošto se šivanjem dobiju rupe^ to se ovo nepreporuča. - Jeli lice t. j . glava gotova tada si ogledamo tielo. Ne naravne izpupčine utisnu se pomoćju velikih i jakih igala uz tielo, te se izvade kad se koža usuši. Ako je tielo bilo čvrsto načinjeno, tada ćemo sve ovim načiuom moći izravnati. — Još moram napomenuti, da se treba čuvati brzoga,sušenja, jer se koža odviše stegnOj te životinja izgubi oblik. Nadjevanje velikih životinja. Imam li sve mjere od tiela, to se može početi sa pravljenjem umjetnoga tiela bez da nam je za oto potrebita koža. — Neimamo li pako nikakovib izmjera, nego Bamo kožu, to se moraju iz. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 40 <-- 40 --> PDF |
" -^ 424 — sta" dlaka na koži van preokrenuta, tad se dobro izpere. Na mjestima, gdje su stopale dlakom obrastle, načine se rupice. — Rep se napuni aa špiritom, te se u njem zadrži 1 urUj a po tom se izlije, — To se mora činiti stoga, da se mast brže veže, jer soli nemogu tako brzo djelovati, te se po6me rep linjati- — Isto tako treba uliti špirita u uši, — Pošto je to gotovo može se koža postaviti u solnu razitopinu. Posve malene životinje svlače se kao i prijašnje, samo se mogu noge a i glava ostaviti na kožij a meso se sa kosti dobro očisti. Postavljanje koža u špiri t Pošto je iz kože voda iztisnuta, tada se postavi u posudu, u kojoj ima toliko špirita, da se koža može unutra uroniti, — Drogi dan se koža preokrene i vidi se, da li se nisu gdjekoja mjesta priljepila. Ovo se može još jednom opetovati Pošto je koža ležala u špiritu oko osam dana, to si pogledamo je li postala posvuda tvrda i da li se dlaka ne čupa; nesmije biti više niti krvavili mjesta, jer je inače špirit slab ili je bila na takovom mjestu koža zaliepljena. Je li koža dobra, to se razširi tielo i noge ali tako, da se ne načine nabori, u´ kojima se dlake 112: kožu priljube, ili možebit koža zaliepi. Privremeno može se u tielo nagarati siena, samo ne mnogo. Sada se može koža nađjevati; kako se to čini, to ću opisati malo kasnije. Postavljanje kože u ra^topinu kuhinjske soli. Ovdje se postupa kao i sa špiritom, samo se mora svaki dan koža preokrenuti, jer se inače sol uledi i dlake spoji. U uši, noge i rep treba pri preokretanju vaMa nove raztopine uliti Za raztopinu stipse uzmu se drvene posude poput kade načinjene, jer posude od kovine brzo pobrdjaju. Ako posude ostavljamo u podrume ili slična mjesta, tada ih treba prije oličiti nekoliko puta sa raztopinom stipse, da se na stiene ne hvata pljesan. Na kožu postavi se nekoliko komada težkih drveta, koji ju drže pod vodom. Ovo drveće nesmije sadržavati u sebi boja. Da bude vazda i u gornjoj naslagi dosta soli za raztapanje,´to se metne iste u kesicu ili krpicu. Ova se kesica (krpica) postavi u posuda sa raztopinom tako, da samo dolnji kraj dopire do vode. Sol se u kesici polagano raztapa, te obskrbljuje gornje naslage sa raztopinom. Dokle god je koža u stipsi-mora se često prevrtati Pošto je dovoljno stajala´ u raztopini izvadi´ se, te se iz nje voda iztisne (ali ne uvijanjem kože, nego pritiskivan]em). Stipsa, što se je u zrnatom obliku uhvatila na dakle, izpere se, a koža´se izsuši Želimo li odmah nađjevati to ju netreba izsušiti posve, "ako pako ne, tada se dobro osuši i spravi. Kad je koža posve stiha, tada se mogur iz dlaka izčistiti mastne mrlje i to: uzme se čistoga pjeska, koji se toliko ugrije, da kad se u njega turi pero, da se isto u njem ne uvija ili možda progori. Tada se ovim pjeskom natrljaju mastna mjesta na dlaki sa kefam. .Pošto je pješak upijo .svu mast, tada se iz dlake izklopa. Ako nije dlaka još posve čista — osobito biela — tada se jo& nariba sa kaleijevim.natranomv.te se.sa pamukom otare, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
"RMaiiiiiPiiii - 423 ~ Ako je koža mastna^ tada so mora mast dobro ostrugati sa mžem, samo treba često posipati sa pilotinom, da oebi doSIa mast na dlake-— Tanke kože a osobito krajevi iie smiju se nožem pritiskati, Ja se komadići ne ođrežu. Kod nekih životinja ne smije se strugati u smjeru dlaka. — Ako ima masti na glavi, to se i ta ostruže, pri (´em je dobro upotrebljavati škare 2a rezanje, a osobito pri čišćenju šapa. — Ako je ostalo malo žilica i mesa na koži, to se ostavi, te očisti poslije kada se izvadi iz rastopine, jer je tada tvrdja i lakše se čisti. Najposlie treba izprati krv osobito sa dlake, jer inače ovakova mjesta laliko gnjiju. — Za pranje metne se koža u vodu, gdje ostane pol ure, a tada se izvadi i stiskajuć ocieđi krv i voda, što se opetuje dokle se krv ne izpere. — Poslie pol sata metne se koža u solnu raztopinu za konserviranje. — Na koji način se ovo činij to ću kasnije reći. Manje životinje počam od veličine lisice ili divlje mačke razrezu se na trbuhu toliko, da se mogu beđrenice svući. Ako imamo životinju mužkoga spola, kod koje se rez na trbuhu težko skriva, to se reže na dvije strane počam od šupka kroz beđrenične nabore. Pošto je koža razrezana, to se ista toliko svuče, da se mogu iztisnuti koljena. — Pri tom se olakšava posao mnogo, ako se druga stražnja noga sveže i objesi. Jeli koža s noge svučena, tada se noga iskrene iz kukovog sgloba te se u tom sgloba odreže, — Poslie toga odieli se koža stražnjice u toliko, da bude korien repa slobodan, — te se rep izvlači tako, da se lievom rukom koža otiskuje, a desnom izvlači rep i to pažljivo, da-se ne podere. Ako se rep nemože izvući sbog gustoće i dužine dlake, tada se mora na dolnjoj strani razrezati. Pošto je stražnji dio gotov, to se tielo za stražnji kraj objesi i koža se polahko svlači. — Prednje noge odrežu se u plećima. Ako se glava nemože promoliti, što se riedko dogodi, tada se na zatiljku koža razreze i posve preokrene. — Dakako, da i pri ovom svlačeDJu treba paziti na uši i oci, kako saro kod velikih životinja napomenuo. — Sada se izvlače prednje noge, pa ako se nemogu posve izvući, tada se ostrag malo razrezu ali ne vise, nego je potrebito. — I noge se najlakše svlače, ako se objese. ~~ Dalje se postupa kao i sa velikim životinjama. Mast se dobro očisti pri čem se nesmije stol omastiti, đa se dlake očuvaju od masti. — Dokle se ovo radi^ koža se je malo osušila i stegla, pa se mora sada malo omekšati u vodi. Pošto je omekšana izvuku se noge natrag. Pri tom služi dobro tanka željezna šipka, koja ima na jednom kraju kukicu. — Ova so šipka turi u noga^ pa se njom zahvati šapica te izvlačij dokle se nemože sa prstima dohvatiti, a tad se izvlači sa prstima. Noge se moraju odmah preokrenuti^ jer se kasnije koža stegne uslied dielovanja soli ili špirita, te se nemože preokrenuti. — Je li rep posve preokrenut, sto se mora učiniti kod debelih životinja, da se može dobro očistiti, tada se proturi do vrha žica, te se pomoćju ove rep preokrene. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 38 <-- 38 --> PDF |
nje mora biti oštar, da bude rez gladak i pravan. Prije rezanja razai^i^se điake na trbuliu po sredini na obje strane, da se i^e razsieku dlake. Poslie trbiišiiog reza vodi se rez na prednjim nogama i to počam sa otraga od stopale, pa se iduć prema gore sve više zavija unutra tako, da se dovede u ooaj popriečni zarez, što je na prsima. — Tako se isto čmi^^i na stražnjim nogama, samo se mora rez brže zaviti tako da se vodi stopa ličnim Mevkam (Eersenrinne), Jer ako se reže sasma ostraga, to se takov rez tezje sakrije. Ako ima životinja rogove, tada se na trbuhu razreze samo sa šake preko popriečBog reza, ali se za oto razreze ostrag na vratu toliko, koliko je nuždno, te se koža oko rogova skine. Isto se tako postupa sa životinjama velike glave. — Ako se koža sa repa nemože svući, to se isti razreze, ali u svakom slučaju treba vrh prorezati. Može se rez načiniti i na ledji ili sa strane, no to se čini samo kod onih životinja, koje imadu na protivnoj strani kratku dlaku ili kad želimo postaviti životinju uz stienii tako, da joj se samo jedna strana vidi. Kada se je sve nužđno razrezalo počima svlačenje na nogama. Koža se odieli okolo od gornjega diela pa do stopale odnosno kopita. Koža se od noge odreže tako, da kopito odnosno stopala na koži ostane, — Sape se odrežu nepravilno, da se znade poslie kamo koja kost spada. Sa šape se koža odieli koliko je moguće, te se na dolnjoj strani prsti malo razrezu ili sa šilom probodu, da može tekućina za konserviranje unutra prodrieti. Je li se došlo pri svlačenju do glave, to treba paziti, da se usne hrskavice odrežu tik do kosti. — Takođjer treba i na oči paziti, jer se obično očne veđje razrezu, čim se koža mnogo pokvari. — Zatim treba oprezno rezati usta a i nos, jer se obično početnikom dogodi, da prorezu jedno ili drugo, a kadkađ obadvoje. Zato je bolje nos što dublje odrezati, jer se meso i hrskavice mogu kasnije očistiti. — Nozdrve kao što i usna šupljina moraju čitavi ostati — Kep treba takođjer oprezno svlačiti, jer se može lahko koža razrezati. Pošto je koža skinuta predje se na ušL Uzme se drvo za to priredjeno {Modelierholz), te se tim ođieljuje koža dokle sižu mišice, — Samo treba paziti, da se pri tom ne prohodu uši. — Nužduo je, da se usna koža odieli do vrha, jer tada dodje bolje konservirajuća tekućina u kožu a i dlake poslie ne ođpadaju, te se može kasnje lahko metnuti u uši do vrha gline, uslied čega zadrže uši svoj prirodni oblik, jer se sušenjem nemogu ugužvati. — Sada se izvade nosne hrskavice (ali ne skroz), malo ustne i prstenaste mišice oko veđja, da može tekućina bolje dopirati u kožu. — Debelo meso, laloke i ustne treba izrezati od kože, samo se ne smije prerezati korien dlaka od brkova, jer ovi tada izpadaju. ^ Obično je dosta, ako se izmeđju dlaka načine zarezi, da sol može bolje dopirati. Još se dobro očiste šape. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 37 <-- 37 --> PDF |
; --" 421 — Tlieophrast veli, ma" da je Hercules po prići i osobno hrast,nasadio, da Grfika u toj dobi nije nigdje šuma sadila. Na str. 397, Seidenstikerove povjesti veli opet Catoovo: Rimljani su kao spaije obično poradi većeg dohodka oslabljene oranice šumom zasijali i to uljikom, briestom, smokvom, a iza toga opet to izkrčili za ratarstvo. Nadjevanje životinja, Piše Josip Sabljak, šumar. , UbrojuIXX. i XL Šumarskoga lista od g. 1889. napisao sam naputak o prepariranju i ispunjavanju ptica, pa s toga mislim, da će i onaj mali naputak 0 aadjevanju životinja dobro doći šumaru, kojega lov zanima. — Pri sastavljanju ovoga naputka držao sam se u glavnom — kao i prije — do sada najbolje nauke od PhiL, Leopolda Martina, prirediv ga prema vlastitom izkustvu. Vidimo da svaki lovac a i šumar nastoji uriesiti svoj stan sa rogovi jelena, srna, možebit´glavom-međveda, vuka, lisice itd. kao trofeji lova. — Dan današnji nezadovoljavamo se samo tim, mi želimo životinju cielu vidjeti, te joj tako cielokupnu vanjštinu, a i nutarnjost proučiti. — Zato stavljamo male životinjice cielokupne u stakla sa špiritom, pa dočim to nije moguće sa velikim životinjama, to se zadovoljavamo i sa nađjevenom kožom. Velike životinjej kamo se broje sve pocam ,od veličine vuka i srne. dero se (s vlace se) drugačije, nego životinje srednje veličine ili posve malenej pa ću stoga svakU´ vrst svlačenja posebno opisati^ — Što ću sada pisati, tiče se svlačenja kože velikih životinja, Velike životinje mogu se posve ođerati, ako se i koža na nogama razreze. — Ovaj rez na nogama vazda je vidljiv i kod najbolje predstavljene životinje i smeta pri izpunjavanju, jer ga je težko sakriti, — stoga treba dobro pariti pri izboru reza, te razrezati što se može manje. — Težko je sakriti rez na koži sa kratkom i riedkom dlakom, a osobito gdje je koža gola. U zadnjem slučaju možemo se pomoći tako, da se gola mjesta omažu kitum i obojađišu. Rez se izvadja na sliedeći način, -~ Životinja postavi se na ledja, noge se razšire, te se na sredini izmedju nogu načini popriečni rez t. j . jedan rez preko prsiju u smjeru od glave prema repu, a preko istoga od jedne noge k drugoj drugi rez svaki od prilike 5 cm. dug. Uslied ovakovog reza dobiju se četiri kraja. — Ovo je dobro s toga razloga, što se poslie pri šivanju znade, da ova četiri kraja dodju skupa, te se nemogu zašiti ona mjesta, koja ne spadaju zajedno. n Sada se načini- rez sredinom trbuha i time se ona dva popriečna spoje. Pz^eko gornjeg popriečnog reza razreze se još dalje toliko, koliko će trebati^ da se glava povuče. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 428 — ^^ij^TnSaT^iBJe nipošto biti veće, nego radje manje. - Za posve male životiaje može se tielo izredati od pluta, te žice glave nogu i repa utisnu. ^ Žica nevalja nikada okruglo zašiljiti, jer se takova provlači težko kroz umjetno tielo, nego je bolje zaoštriti trouglasto ili sa dvije strane. Pošto je tielo doDJekle gotovo, spremi se žica za noge i rep, samo treba uzeti dosta tanku žicu radi boljeg previjanja. — Ako se je bojati, da neće noge čvrsto stajati uslied tanke žice, to se — kad se već u pola namota kučina m noge — iste omažu sa gumijom ili Ijepkom, a na to se namotava dalje, uslied eega se postigne velika Svrstoća-— Žice za noge uzmu se dvostruko velike kao što ´šu noge,, te se na gornjem kraju zašilje trouglasto piramidalno, dočim se dolnji kraj tubasto opili. — Žica za rep se na dolnjem kraju zašilji čunjasto, dočim na gornjem — što dolazi u tielo — trouglasto. — Poslie toga omaža se žice sa voskom, te se poemu namotavati kučine najprije na rep. — Ovdje se počlma s dolnje šiljaste strane te se namotava prema gornjem debljem kraju, (obično malo duže mgo rep) dok se ne dobije pravi točan oblik, da se može uvući bez zaprieke. Dobro je ovako namotan rep namazati sa gumijom, jer se tada mogu poderana mjesta na repu iahko zaliepiti. — Umjetni rep se uvuče, kada su noge već namotane. — Kada se žica na nogama kroz stopalu provuče, tada se ista sa koncem ili sa kučinama uveze oko noge. ~ Na oto se nameće gline na noge po onima mjestima, gdje su bile mišice t. j . gdje je to potrebno. Nipošto pako nevalja kučine samo oko nogu namotati, kao što to čine mnogi nadjevači, jer tada dobije životinja krive noge valjkastog oblika. — Pošto su noge gotove, pređje se na rep. ~ Isti se prije omaže sanješto gline i uvuče se u kožu. — Dobro je vazda žicu toliko turiti, da vršak viri kroz vrh repa, jer ako bi ostalo što praznog repa na svrhu, tada se labko taj prebije, — Je H to sve gotovo, tada se uvuče umjetno tielo. — Pri tom treba paziti, da se koža glave točno i dobro navuče, da nebi dobila kos položaj. Na to se provuku u umjetno tielo žice prednjih nogu, te se na drugoj strani zakvače. — Poslie toga se pričvrsti za tielo žica repa i stražnjih nogu, — Prije, ^no sto reknem, kako Se nađjevanje dovrši, prelazim na izpunjavanje životinja srednje veličine, Izpunjavanje životinja srednje veličine. Pošto znamo, da se kod ovih kosti nogu posve od kože odluče, to se uzmu žice, te se stave na stražnju stranu t j . onuda, kud velike tetive prolaze (grosse Sehneo) na kosti, te se na iste kanafora pri vežu * — y ... Žica tiela pričvrsti se u giava, te omota okolo sa mekanim sienom, a fla sieno sa ku&mama. - Kod većih životinja aamota se i na noge kucima, gdje su glavne mišice ali ue podpuno. - Na o.talih mj-esti, gdje s.u slabije mišice nahci se sa ne odveć mekanom glinom ne5to malo više, poato se zemlja kad se osusi skupi. — , |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 43 <-- 43 --> PDF |
., . _ 427 "» uviđiti, što će mu trebati osim gore navedenih izmjera^ cla bude mogao što vjerniju sliku stvoriti. — Osim toga vrlo je važno znati položaj oLiju u glavi, stoga treba dok još nije koža skinuta ovaj položaj nacrtati. — Prije nego što pređjem na samo Izvadjanje nadjevauja, moram napomenuti onOj što i kod ptica. — Prvi, jednostavniji i stariji način jest, đa se u tielo (t j . u kožu) nagura slame, mahovine, kučina ili vate,^ što zavisi od veličine životinje. — Ovaj način pokazao se je nedostatan, pa kao što se sve tekom vremena usavršava, tako se počeo uvadjati noviji način i to izpunjavanje sa čvrstim tielom. — Tielo se prvo načini čvrsto onako, kako je bilo u životinje, te se u kožu turi, — Na ovaj način imade koža jači odpor, te se nemože skupiti tako, da se oblik životinje sušenjem i stezanjem kože ne promjeni. — Navedeni načini vrieđe i´ mogu se upotrebiti s´ uspjehom samo kod životinja duge dlake n, pr. psa, gdje se svaka žila razpoznaje, te će mo uvidjeti, đa ovaj nijedan način nije dovoljan^ da se uspjeh postigne, — uvidjeti ćemo, da nam tu treba tražiti tredi način i drugačiju podlogu, t. j . treba sastaviti čvrst model mjesto mekane vate ili kučina. Nauka^ kojom se ovo postizana, zove se d e r m 0 p 1 a s t i k a, pa pošto ova.izlazi iz okvira ovog naslova,, to ću se osvrnuti pobliže samo na izpunjavanje/ — Pošto je koža dobro konservirana, tada se još s nje dobro očiste malene naslage mišičja i žilica, u koliko to nije prije učinjeao. — Ako je koža bila istom iz raztopine izvadjena, tada se ocieđi i malo osuši. — Ako je pako bila koža suha, tada se objesi u podrumu, da malo ovlaži, te se sa taztopinom posvema omekša. — Koža se najbolje očisti sa nožem strugačera (fettkratzer.) Ustne, nos, trepavice, uši i t. đ. sve se to mora još dobro očistiti od mesa sa škarama ili oštrim nožem,, samo treba paziti, da se koje mjesto ne proreze. — Zato treba pri tom poslu podmetnuti prstj kojim se pipa i pazi, da se koža ne proreze, — . Sve luknje od hitca dobro se sašiju. — Stipsa se iz kože izpere, kao što sam prije naveo. — Sada se sa natrj. arsenatum otrujut, j . onako isto, kao što sam to kod ptica napomenuo. Ovako otrovne kože sprave se neko vrieme i to: životinje a veličini miša jednu uru, u veličini vjeverice pol dana, a ostale kože 24 sata i to obična na hladna mjesta. Zimi mogu stajati i duže. — Nadjevanje malih životinja. Već pri svlačenju kože naveo sam, koje su male životinje. One se obično u špiritu konserviraju, a pri svlačenju kože ostanu kosti nogu na koži. — Ovamo se broji: šišmiš, miš, parcov, vjeverica i t. d. — Ove se životinje izpunjavaju na sliedeći način. — Prema tielu, što stoji pred nama, uzme se izžežena žiea od debljine jače igle (za miša i tanja) i odreže se dugačka kao tielo. Glava se natakne na ovu žicu, a na nju se zamota kučina od prilike do polovice debljine tiela. ~ Glava se, sa voskom oblici i pričvrsti u2 već doiijekle namotano tielo. ~ Ovako u polak načinjeno umjetno tielo uzporedi se sa tielom od mesa, te ne |