DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 35 <-- 35 --> PDF |
mmm — 419 ~ Kod Rimljana poznate su ra^ne vrsti sjekira aalićne već današnjim sjekirarn. Sjeća bila je preborna ili čista, a stabalje krčilo se žiljera ili samo pod sjećalo. Poradi ratarstva krčili m i žilje za ugljen, a inaSe vazda podsjećali stabalje. Rimljani bi napojili panj uljem, da pogine. Stabalje m veće gradnje i brodogradnje podsjećali i izradjivali bi tesari sami a mjeru su imali samo za duljinu, al ne za tjelesninu, Iznašanje drva. Grkom su drvo iznosili samo ljudi, a Rimljani su već rabili splav, kola sa volovi, magarci i mulami. U Palestini upotrebljavali su se samo ljudi, a Salaraon je kod gi^adnje hrama jeruzolimskoga upotriebio po Hero đotu na Libanonu 10.000 ljudi za sje&nju cedrovine 70.000 „ za iznašanje. 80.000 „ tesara 3,600 jj nadzornika Svakako je još više naroda upotrebiti morao za plavljenje tog drvlja morem do Jaffe i za nošenje odavle u Jeruzolim Unovfiivanje. Trgovali su stari narodi osobito miomirisnim drvećem, a Cato tvrdi, da su Rimljani i Grci imali u gradovih za drvo tržišta^ na ciene da je policija odmjerila. Rimljani trgovahu mnogo koijem, koje prođavahu vinogradarom. Bog Merkur posredovao je u trgovini, U Italiji izgradiše već i u tu svrhu mnogo drumova u godini 293—186 pr. L Grčka imala je takodjer dobrih cesta po Pliaiju i to kod Sparte, Athene, po Maceđoniji i Thraciji. Po Herođotu bilo je i u Maloj Aziji dobrih cesta^ tako i u Indiji, a kralj Aleksander je prvu cestu u Perziji sagradio. Šumski plod. Od prađavnine je ljudstvo plodim raznog drveća jelo, a po Ksenophontu je narod Mossijnoki, koji stanovaše na sjevernoj obali Male Azije, pitao svoju djecu kuhanim kestenjem. Arkađijci u Grčkoj jeli sn žirke od hrašća (možda bukvicu), a i sada još jedu od q. aegilops. Inaće su se žirile svinje, ali da su prženi i obični žir jeli ljudi, te i Grci da su i bukkvicu jeli tvrdi Theophrast. U Italiji su žir potonuli u vodu i time po zimi i´ogatu marvu hranili. Jedan vol dobio je po Oatonu dnevno V^ rimskog mjerova, a po piscu Varronu priča se, da su u Italiji svinje a svinjadb tovili. Sokovi drva. Smolu i jantar poznavali su Grci još za Herodota, a osobito miomirisne smole Mnogo su trošili drva za proizvodnju smole, koju izcjedivaliu iz kupova nakupljena drva sa obodom od 180 lakata. Po Theophrastu je i noćna lađja zasmoljena bila. Mnogo su potrošili smole i tada, kad sn goreće sulice nasmoljene bacali u neprijatelja. Poznavali su stari narodi i ra^ne gube, al gube za vatru još nisu rabili. Indijci nisu svinja poznavali, ali su Egipćani i Grci poznavali. |