DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 33 <-- 33 --> PDF |
_ , 417 ~ Imlijd su po Straboim pravili naplatke i^: žilavih grana. Grci m imali 2 vrsti pluga i to ili iz 1 grbavoga drva ili sastavljen drveni plug. Ova zadnja vrst rabila je za potežnicu (poviačicii) iz lovorike ili briesta, a ostalo iz hrastovine i to kitnjaka. Kotač (točak) za kola pravili su iz topole ili drva buks za naplatke, a glavčiaa iz hrastovine, Jarmove za magarce i mule pravili su iz javoroviue. Stolarija je prastara i već Hrimer piše o stolovili, stolcih, naslonjačili. Tisovino rabili sn za opiatke (fornire) na razne predmete, kako Tbeophrast priča. Židovski stolari su na bagremovoj ploči napisali X. zapovjedi, Sio tvrdi Mojsija. U templu jerusolimskom bile so skale napravljene iz ebenova drva, a nosiljke iz cedrovine. Već kod Troje bilo je poput parketa složenih podova. To Tlieopbrast sviedoči, a potvrdjuje i to, da su Grci na jelovih pločab pisali. God. 479. pr, L donieli su Grci iz IvLale Azije, a Rimljani g. 187. pr, L stolove,, koji m bili za ono doba pravo čudo. U razvaljenoj Troji našli su Grci drvenih pragova, prczornika, dovratnica iz hrastovine, jasena i cipresa« Rufus tvrdi, da su Indijci svoje grobove iz cedrovine sastavljali. Abdol´iatif tvrdi, da su Egipćani iz cedrovine te iz smokve inumije pravili, a po Theophrastu sa Perzijci krevete iz datule, a tako i druge stolarske predmete pravili. Grci su pravili kzevete. stolove : ti. iz bukovine, a riedko iz jasena i javora. Rezbarij a je takodjer prastara. Već kralj Hurani iz Tijrasa poslao je Salomunu umjetnika rezbara, koji je u drvu i u kovinab rezbario. Drvene čaše rezbarili su osobito Arkadjani iz jelovih izrastlina, kako to Theopbrast priča. Glasbari trošili su drvo za pištalice, frulej harfe i t. d. Kor i tari mnogo su u prastaro doba radili na pr. za Egipćane oklope za vojničku obranu, a to Ksencphont potvrdjuje, a ti da su bili dugi poput čovjeka i iz vrbe i vinove loze napravljeni. Kacige su zarubljivali dudovim ili sm,okvenim obručem. Gradnja strojeva je po Herodotu već kod Egipćana dosta razvijena bda, na pr. stalak kod gradnja piramida, osobito strojevi iz dr\a za obsjedanje tvrdjava. Dokaz je tomu i trojanski drveoi konj. Grci su imali i tiskal a s pr eno snimi polugami za iztiskivaiije ulja. G. 320. pr. I. bili m Indijci odjeveni jois u surove koze zvjerskc3 i nosili su drvene buzdohaiie (po Herodotu). Arapi su imali već sulice z e I j e z n i m š i I j k o ni, a tako i ŠpanjolciDržalica bila je iz cvuogorice. Već kod Troje bilo je sjekira s uljikovom držalicom. |