DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Velika uporaba gradje, goriva, smole, pa Beogranićena paša i žirovina nije Rimljane na štednju šuma silila, nego obratno. OEI SU bez obzira uživali i časovito što veće dohođke grabili osobito s toga, jer su za pravo najamaici „publicani*^ sumarni gospodarili. A nema spomena, đa su bili kada prisiljeui po censorih i praetorih šume sijati. To, što rekosmo, vrieđi osobito za državne šume. Drugač je to bilo 2a vlastelinske šume. Vlastela imajući za sjaja rimskoga carstva izvanrednu moć uz sik robova, nastojabu i oko sjetve i presađuje šuma, te je poznato, da su imali osebujne službenike i to šatore za umjetnu sjetvu i presađuju, a za sitno šumarenje vrbika robove-salictarii, za šumarsko uredjivanje perivoja-topiarii, a ža površno šumar?tvo-frondatores. ČuvarstTO- Zna se, da su Rimljani medje susjedne vrlo štovali i na njima osobito sadili drveće. Zna se, da su i svoje lugare imali, premda se o tom ništa ne spominje. Grad ja dolazila je kod Rimljana u veću uporabu tek god. 900. pr. Is. Prvi rimski drveni most preko rieke Tibera sagrađjan je tek god. 631. pr. I. (iz kakvoga drva?). U Gr6koj bili su mostovi iz jelovine. Darij sagradio je g. 333. pr. Is. prvi drveni most preko Eufrafa, a Cyro još prije i to god. 630, pr. Is. preko rieke Jazartes. Darij Hjstaspis sagradio je dapače preko Hellesponta god. 514. pr. Is. drveni most, U Rimljana su ladje na slatkoj vodi gradili iz hrastovine (Pad!) a na moru iz jelovine, omorike i cedra. Vee je Nojina ladja bila iz ćrnogorice. Ovdje nam je spomenuti i veliku razsipnost kod rezanja gradje kod Grka i Rimljana. Po opisu Theopbrasta izvadili bi ovi samo onaj dio iz stabla, koji je žicom osovno na godove stajao, dakle samo oko V4 điela. Za gradnje imali su već stari narodi testere, sjekire i kline i bili su u drvarskom obrtu dosta vješti. Tokari ja bila je nuzgređni posao. LonJara, a valja i kolara bilo je dosta, te već Theophrast spominje Perikla u Grčkoj, koji da je vješto iz Terebintheu- drva umjetničke kaleže tokario/ U obće mnogo se tokarilo n, pr. razna držala za batove i svrdle iz tvrđih vrsti drva. Bačvar i ja. Već u staro doba su pravili bačve, kabie i t d., a za obruče su Grci upotrebili pniće od drva Lotusa. Cato pako navodi, da su trebali Rimljani za 2 bačve sastaviti 60 jutara uljikove šume! — Kolika razsipnost! Iiiafte su za vino krasto vinu rabili i povezali ju obruči od olova. Kolari pravili su kola već u najstarijoj dobi i to iz bukovine i briesta, a kola Diomedova kod Troje imala su bukove osovine. Po Pliniju pronašli su Grci u Phrygiji prva kola na 4 točka, a u grčkoj su bila takva obično 7Vđuga/ |