DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
soiio hmiii višo od 600 jatuni. — imih su to zemlje mulami, mag urc\ volovi i ljudi. Vergilij tvrdi, da bu Rimljani u to doba poznavali tako zvanu novu krčevinu (terra rudis), Bvake godine proi/.vodne orraiice (terra restibilis) i ugar (virgultum). Nu jos je Virgil .savjct(jvao rataroiri, da svake druge godine os ta vi ja ju oranice na počinku (alterni cessare arva suadet). Plinij se je slagao Virgiiom i dodao tomu, da se to osobito orxdje prakticira, gdje ima malo oranica. Bilo je već slučajeva, da su slabe :;;enilje dapače i 3 godine na ugaru od počivale. Eto kako obdjeiavaha svoje zemlje: Proljetno oranje odpočelo je 7. veljače i trajalo 91 dan, a poslie toga još se je 2—3 puta iznova preplužilo, a 94 dana poslie 21. svibnja odpočela je žetva, te 7. kolovoza odpoče berba i trajaše 91 dan, pa tako i sjecnja drva. liiuiljaiii su dapače znali podoravati i zelenu krmu, da se slabo tlo oporavi a volili su medje svojih oranica zasaditi raznim! vrsti drva, da im u zgodi to za gradja i gorivo pri ruci bude. Robovi rimski, kojih bijaše svagdje 3—4 puta više nego slobodnjaka, neirnahu oranica-, a sigurno niti šuma, uu seljaci su si ipak smjeli i^inajmiti od državnih nabavljača drvo i pašu. Upravo to je razlog, da su se šume užasne tamanile. Eimljanin slobodnjak smio je kao gospodar svoje zemlje ili iznajmiti ili prodati. Šumski zakoni. Već najstariji nekoji narodi imali su šumskih zakona, a osobito je bio glasovit zakon kralja Miuo.sa iz Krete. Egipćani nisu imali zakona, te je sam kralj od slučaja do slučaja shodno odredjivao. Da su Perzijci takodjer svoje šumske pro])ise imati morali sliedi odatle, šfco su imali svoje drvarske knjaze uz veliko činovnictvo i narod drvarski, a bez njihove dozvole bilo je zabranjeno stabla sjeći. Indijci imali su takodjer svoje šumarske ćluovnike im^enom hiparhe uz mnogobrojne nadzornike, te su tvr^ljave gradili, kalauizaciju provađjali i druge kulturne poslove radili- Za višje časti bijahu samo iz najplemenitijega razreda t. j . od Brahmana izabrani. Rimljani nisu imali posebnih šumarskih činovnika, nego je poslove šumske vršio na čelu praetor. Takovih je bilo g, 185. pr. Is, četiri ? to za Rim bijahu 2, za Apuliju, Sardiniju i Galiju svagdje po jedan. Ku ti praetori imali su divlje šume, pa splavišta nadzirati. Posebnih zakona nije bilo, ta šume su se harale. Kulturne zadaće šumske izvadjahu samo ratai´i i to nuzgredno. U god. 441—443. pr. Is. imali su kod Rimljana glavni nadzor nad Sumarni eensori. |