DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 413 —


U rimskoj inithoiogiji Siivauus bio je bog šumski i pastira kao prastari
bog, i već ga Livij spominje g, 507. ]n\ Is


Silvan predstavlja divlja6tvo, a njemu je bilo zazorno svako oštećivanje
ili sječenje stabalja šumskoga. On čuvaše šumske medje, te je prvi postavio
medjašnike. Silvan čuva polja, pa i corde, al još bolje to vrši njegov drug Pan,
bog šumske paše proti kurjakom- Njega slikahu Bimljani kao i Silvaua, gola,
bradata, kosmatih nog-a,


Rimljani su bogu Silvanu (Panu) žrtvovali svake godine od rogate marve
i uz to: 3 funta žita, 4^/2 funta slanine, 4´/2 funta mesa i 3 šopena vina. Tu
žrtvu odnieli bi u šumu mužkarci, a žena nije smjela u blizinu doći. To bi se
odmah priesno pojelo.


Diana bila Je božica lova, a jedan stari rimski šumski bog zvao se Picus
pa i Faunus. Posljednji bio je bog oranica, a držali su ga i bogom šumske
kulture, bto je u Rimljana Faunus, to je bio Grkom bog Pan.


Rimska božica pastira zvala se Pales, a njoj u čast preskakivali bi pastiri
jednoč u godini preko vatre, za koju bi upalili slamu ili drvo (naše Ivanje).
Židovi i Egipćani osobito su obožavali Lotos-stablo. Ipak su cienili sve
stabalje i bijaše grieh oziiediti ih.


Europejci osobito su obožavali hrast. Rimljani su mislili, da su im pradjedovi
nikli iz hrasta, i da su se lovom i žirovinom hranili, a hrast da je bio
još i prije osnutka grada Rima u velike štovan.


Livij pripovjeđa, da je na kapitolskom briegu sveti hrast još god. 748.
pr. Is. stajao i bio bogu Jupitru posvećen. Znaino, da su i Grci u Dodoni posvetili.
Zeusu hrast, a kod Troje bukvu.


Uijiku posvetiše Rimijeini na Tibera mornarom, a lovoriku posvetise još
prije Grci ApoUonu. Topolu posvetiše lierkulu , vinovu loi´.u i brfljan Bačku
mirtu Palli, uijiku Demetri, jela Panu i Silvanu, a cipressu Ceresi, božici poljodjelstva
i t. d.


Dakako da su Rimljani najviše obožavali stabalje, gaj i šume, al su to
činili svi orientalni narodi, pa i ini europejski.
0 kulturi. Već kralj Agamenom kao vodja Grka proti Troji usadio je
sam platane u Delfih, a druge u gaju kod Arkadije.


Herkules je kod grada HercuiJ^sa sam hrast zasadio; Rimljani su i Grci
sadili gajeve ili jedne vrsti drva ili pomješano kao u Thessaliji, Epiru, Kartagi;
isto su (-inili i Persijanci, pa Babilonci.


0 Židovih se znade, da su i oni pojedino hrašće obožavali, i to još god.
1600 pr. Is., pa i gajeve, al da su ib i uništiti znali, pa opet novo zasadili.
Državnih šuma bilo je još u davnini. Tako se znade, da su kraljevi
u maloj Aziji posjedovali državnih šuma i rudokopjji.


V Italiji bilo je državnih i privatnih suma. U državnih šumah sjekli su
Rimljani i to: U 60 dana napravili su Uimijani sebi god. 260, pr. 1. prvu
mornaricu , a g. 254. pr. L i drugu. Kralj Ilieron u Syrakusi sagradio Je
u 45 dana 220 ladja, a Scipio izgradi 30 ladja g, 205. pr, L takodjer za 45 dana.