DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 41 i — šuma pradobe, koju je A. SeidensUcker, praaki {Sft?naraik, go^Jiee 1880. upravo iavrstno složio. Mu povjest razvrstao je u 2 djela i pocima: L povješću od pradobe do seleiija naroda t. j. do g. 875, po Is. Smedji kamen i treset su uhrpljeni predpotopui ostanci (irve6;i, a tako i okamenjene sume maguvlija, lorbera, lipa, jaseca i t d., a preostatei iza potopa su kola u grobovih pogana na olderiburžskoj obali \ to iz Ivrastovine. Po Erastosthenu bilo je u Indiji omorike, cedra i jela. Alexander je tamo svoje ladje iz crnogorice gradio, a tamo je bilo ebena i santal-drva. U Perziji je bilo bagrema, topola, platana i cedvovine. Po Herodotu bilo je u Babyionij{ uljike, vinove loze, smokava, palma, cedrovine, tugujućib vrba, više vrsti lipa, mandula i njeka vrst brastovine. Kanan je bio bogat palmami i imao je bagrema, topola, platana, hrasto vine, cedra i nješto onicrike. Palestin a je imala hrastovine. Egipat u2 Nil je imao jasena, vrba, johe, smokve, mandula i uljike. Mala Azija je imala datuia, jele i pinjola, Querc. infectoria, karaba i t. d Lidija je imala kestena, oraba, vinove loze, jabuka i granata. Izmeđju Armenije i crnog mora bilo je hrastovine. Kod Troje na briegu Idi je bilo crnogorice, a kod Troje je bila velika bukva (ili možda jestivi brast, Speiseeiche), a konj za Troju bio je gradjea iz javorovine, hrastovine, omorikovine i pinjolovine, jer se sve te vrsti nalaze po Maloj Aziji. Uzduž Azovskog mora je bilo hrasta, briesta, jasena^ bez crnogorice. U Traciji je bilo cedrovine, tamariska, mirta, cipresaj briesta, jele i tise. U II ha ci je bilo po Theophrastu johe, topole, cipresa, granata, smo kava i uljike. TJ Grčkoj po Theophrastu je bilo vrbe, bazge, kestena, bukve, palma, platana, crnoga i običnoga graba, tise i svih vrsti crnogorice. U Italij i je bilo kestena, a na sjeveru Q- suber; u Etruriji vinove loze, duda, smokve, pinjola, ciprese, uljike, mnogo oraha; nadalje topola, javora, jasena, a po šumah bukovine. Na Apeniau je bilo iiepih omorikovih i jelovih šuma. Uz Pad i Ečavu je bilo kitnjaka i lužnjaka, a u južnoj Italiji zim* zelena, hrasta, te na Korsiki omorike i jele. U sjevernoj Europi je bilo jele, omorike, hrasta, kestena, lipeit, d. U Španiji je bilo crnogorice. U Maloj Aziji u pokrajini Mossynoka bio je kesten dom orodan, te je g 350. pr. Is. prenesen u Thesaliju i u gradu Kastani zasadjen. Do sada nabrojene vrsti navedene su prema tomu, kad su nadjene. Kao šume po vrsti drva biie su ove: U sjeverc-zapadnoj Indiji bilo je šuma od lovorike, jela, smreka, cedra. U Perziji na rieci Medus bilo je šuma od platane, topola. |