DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 26 <-- 26 --> PDF |
. " — 410 — Trst 30CO jutara obližEJih folieti zasijati. Danas već u tom kreće na bolje u U hiTatskoiB krasu radi se pomoćju investicionalne zaklade o pošumijivaBJu goljeti sa granikom == granica = gradjen = grdon (Quer. pubescens) i pajasenom, koji jo g, 1851. iz Kiae u Hrvatska Adamić, KieSanin, donio. Isti pajasea sije se mnogo po ruskih štepali. Uz takve dakle promjene mora se i geografija bilinstva znamenito promjeniti. Da vidimo još Fraocesku. ^ U njoj su iza strašne poplave g. 1853 počeli goljeti pošumljivati, a već g. 1860, bi i zakon stvoren, po kojem bude odobreno, da se na šumsku kultura troši 1,000.000 franaka. Već je g. 1862. za to 460,000 franaka potrošeno. Tako će nastati velike razlike u toj zemlji. God. 1860—1864. posijano je i zasadjeno u Franceskoj 44.000 jutara. U pruskoj Poznanjskoj zasijali su već god. 1855—18G0. do 10.000 jutara, a u Škotskoj počeše g. 1860. raditi o tom i već spasiše do god. 1870. preko 700.000 jutara. Iz hrvatsko-slavonskih šuma izvaža se godimice na sjever mnogo miliona žirka. Najvećma se to sije i sadi, gdje nikada hrastika nije bilo. U Slavoniji i Hrvatskoj se sije crnogorica na mjestih, gdje su bukvici i hrastici stojali. Čujmo još malko i šamske zakone, koji su bili stvoreni glede šumarstva. Stari njemački zakon globio je svakoga, koji je posjekao stablo. Milanezi zaprietiše smrću onomu, koji bi u planini šumu harao. Hanoveranci zaključiše g- 1T20., da se glava odsječe svakomu, koji bi stablo posjekao, a razpori trbuh^ koji bi stablo naparao. Turski alkoran ući, da treba svako stablo štediti. Turci harajući sela štedili su ipak šume. Godine 1769. izdala je Marija Terezija liep zakon za Austriju. G: 1514. tako zvani Tripartitum, stvoren za Hrvatsku, zabranjuje u IIL, str. 33., sjecenje drva i pašu u tuđjoj šumi. G. 1797. stvoren je hrvatski osobiti ziakon, gdje je u 61, 57. zabranjeno šume zatirati, pa je i županijam nalože no, da svakog tarišumu pod tužbu stave, a šumu pod sekvestar. G. 1807. stvoren je 61 XXT. za uzdržavanje šuma, kojim se nedozvoljuje prekomjerno sječi bez pomladjivanja, pa i krčiti šume, ako tlo inoj svrsi ne odgovara. Tko bi protivno uradio, imade mu se postaviti curator i ako tu naredbu prekrši, ima platiti globu od 200 for. conv. Zabranjuju se i gradnje drvenih kuća. G, 1858. dobismo podpuni šumski zakon od 3, prosinca 1858. G. 1857. izdao je Dr. Lorenc na Rleci izviešće o pošumljivanju Krasa. I već se danas Hrvati svojim´ šumarstvom "ponositi mogu, jer se radi o tom, da se uzdrže šume domaće i da se goljeti opet pošume. Do sada bavismo se samo sveobćimi pabirci iz po vješti, te geografijom bilinstva obzirom na šume, da uzmognemo pomoću ovih temeljitije preći na zaključak o našoj zadaći. Držim još potrebitim u glavnom skicirati po vješt |