DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 409 ~ Otočić Borovac, negda bogat borovinom, danas je pustoš. Imade ipak šume od voća, masline, badema i rožica, a samo ovdje i ondje po koji bor (P. halepensis i P. ioricio). Koza ima zato mnogo! Dalmacija, koja je negda brojila do 2 miiiona naroda, broji sada tek ^´2 miliona, G. 1791. je i´rancezka revolucija dozvolila svakomu ijeograničeno šumu uživati, te je s toga za 12 godina pretvoreno ovdje đo 500.000 jutara šuma u goljeti. Napoleon je g. 1813. zabranio bio tada kroz 12 godina krčiti šume bez državne dozvole. Već su Mlečani izdali šumsku naredbu Grimanovu oko polovice prošastog vieka, po kojoj se u njekih gajevib nije smjelo niti sjeći, niti marvu pasti. To posije popuniše i drugom naredbom, kojom nije bilo dozvoljeno niti panjeve krčiti. Nu sve to nisu držali Mlečanij dok nisu Francezi odlučnije počeli braniti i dizati mnoge ceste. Francuzi su namjestili svoga šum. nadzornika u Zadra, pa i lugare u njeke predjele kao: „boschi sacri". Već za 7 godišnjeg dobroga francuskoga vladanja razpusti austrijska vlada pod barunom Tomašićem i naredbe i nadzornike i lugare. Austrijska je vlada ipak na papiru posije toga izdala dosta naredaba bez potrebitoga šum. osoblja, a kušala je već god. 1835. kroz njekog povjerenika bečkoga izpitati, kako da se na goljeti dalmatinske potroši 20.000 for. i izjavi, da je pošumljenje nemoguće. — Tek god. 1857. iza šumskoga zakona ođpoče šumska kultura po državnih šumarih i lugarih. Goljeti su dalmatinske upravo zato najvećma nastale, što nisu Mlečani dozvoljavali Dalmatincem, da vlastite zemlje imadu. U Hrvatskoj i Slavoniji se je još godine 184tl izvažalo malo duga, koje su bile samo uz rieke (lugovi) sječene, a donle se je po hrvatskih iirastlcih tek pepeljika proizvađjak, koja se prodavaše po centih za 12 frt.; k tomu je i trebalo 12 hvati drva. Žir i paša bijaše dakle glavni prihod. — Godine 1857. upoznaše se francuzki i njemački trgovci sa hrvatskom hrastovinom na bečkoj izložbi i od tada se pokrenu trgovina i već god. lS(j6. proizvadjalo se 20—25 miiiona duge. Tako odpoceše 5 pođvaijci. God. 1852. stojao je još jedan jedrenjak u Korsiki 2 frt., a u Toulonu 2000 franaka, pa kolike su promjene od onda nastale u naših šumah? Hrastova nestalo; ta imademo po Slavoniji množinu goljeti i strašila od nekadanjih krasnih hrastika i već za 15 godina nestati će i zadnjih starih hrastika. Koliko se crnogorice i bukovine reže? Pomislimo samo, da je već oko g. 18G0. bilo 50 vodenih pila, koje su do 3^/2 miiiona komada razne gradje proizvadjale — a danas? istarski Kras sjekli su već Rimljani, a Mlečani izsjekoše zadnje preostatke. Iza ovih dotamaniše skoro sve sami Istrani. To je danas pustoš. Nu baruri Mer- tens kao istarski namjestnik ipak je god. 1857—1850. osnovao je više šumskih razsadnika osobito oko šumareva stana u Bazovici, a g. 1865. je Trst zasadio na 124 jutara 124.000 bora i 24.500 drugih vrsti. Bašća šumara u Bazovici razdieiiia je već tada 200.000 trogodišnjih biljka. Za kratko vrieme odluči |