DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
[o Budima na gori Švabska bijaše prije 200 godina hrastika, pa i dobnh vreia, a toga više ne ima. Englezka je bila bogata Sumom, a danas je ne ima, pa se ugljenom pomaže. U Švedskoj je tek prije 100 godina jači izvoz šuma odpoceo, a već danas ne ima više od 37´8 postot. šuma. Po moru sada plovi preko 50.000 lađja. Koliko silne promjene prouzrokuju samo ove na šume? Ladja traje tek 10—20 godina, a i Morean đe Jonnes izračunao je, da europejski brodovi za 100 godina do 80,000,000 hrastova potroše. Egipatski podkralj Mehmed Ali posadio je u Egiptu 25,000.000 drveća, a stoga je i podnebje pitomije postalo. Oko Babilona, Memfisa, Tira, Sidona, Ninive i t d. bile su negda divne šume, a danas pustoši, Kanarski otoci bili su bogati šumom, a danas su to puste ledine. Zeleni rt (Cap-werđe) kao i okoliš još je Juan Ferdinandeza zatekao sasvim šumovit, a danas su tu goljeti, Antili imali su nedogledne šume, a već od 100 godina su to pustoši. Otok SY, Jelene pa Ile de France bili su puni šuma za vladanja Fran ceza, a danas su tu goljeti. Još Homer opisuje Grćku divnom zemljom zbog veličanstvenih šuma, tako i gore Giteron, Helikon i Parnos, a ovdje su sada strašne prazne hridi i gdje je nekada u G-rčkoj mnogo konja, goveda i svinja bilo, tek da sada po grmlju ovce i koze brste. Nad 3000´ imade Grfika još šuma. Uz Volgu i Don, pripovjeđaju stari pisci, bilo je ogromnih šuma, a danas su to stepe, nalične pještaram Sahare i na 800 Qmilja neima 100.000 jutara šume, za to i stoji u Kišinjevu 1 hvat goriva 30 fort, U novoj Rusiji bijahu pješčare, u kojih je nađjeno okamenjenog stabalja, te su ovdje po divljih narodih, koji su dolazili iz Azije, šume izharane. Petar Veliki zasadio je sam hrastovu šumu oko Taganroga i oko Odese, pa danas su tu opet krasne šume. Italija je još za Rimljana bogata bila šumami, a Sicilija je bila žitnica za cielu Italiju. Danas kuburi Italija na drvu, a iz žitarice su postali tek tužeći pašnjaci za ovce. Franceska je tek za prvoga prevrata oštrije svoje bogate šume sjeći počela, a danas već imade pustara. U Španiji još za vladanja Maura bilo je 6 puta toliko naroda no danas, pa još arapski pjesnici opisuju tu zemlju bogatu divnimi i bogatimi šumami, a danas se onuda griju sa travom 6sparto, ružmarinom lavendelom skoro tako kukavno, kao i Rusi po stepah, grijuć se odpadci marve. Današnji Kras je još za Rimljana, osobito za cara Augusta, svojim žirom uzgajao toliko krmadi, da je svinjetinom obskrbljivao svu Italiju i Rim (?). — Mleiaai su i:3t;arskimi i dalmatinskimi hrastovi gradili svoje brodovlje. |