DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
mmmmmmmmmmmmmmsSM U južaoj Americi izpod rieke Bio de la Plata imade vrbe i mnogo An tarktične bukve i zimske ive. To su valjda oaze vrsti, jer je i ovdje ispod ekvatora 40—60o, dakle kao i naše podnebje. Još mimogred spomenimo: U sjeveraoj Americi iznašao Je čisti dohodak, pilana 1,981.000.000 maraka. Za bačvarstvo potrošeno je drveća u vriednosti od 141,600.000 maraka. Za kozarstvo potrošeno je: za koru i tanin šume u vriednosti od 73,600.000´ maraka, — Godimice se pravi 100.000 bačva tanina iz kore borovih šuma, a jer sjeveriia Amerika još šumske kulture rieiraa, pita se, što će nastati? Pinus pallustris (žuti bor), Pinus australis najizvrstnija ´ je crnogorica u jakosti, trajnosti i čvrstoći za gradnju brodova i kuća; za tim dolazi smoleni bor- (Pinus Eigida),. Crveno drvo za pokućtvo, za duhanske škrinjicej a u Californiji i za sudove za vino, jer ima vrlo malo smole. Raste u srednjoj Calliforniji. Ovdje imade i njekoliko vrsti hrasta, javora, jasena i oraha (30—50o), Sve je prolazno i promjenljivo, pa se zbivaju neprestano velike promjene. Budi mi dozvoljeno i u tu svrhu glavnije citirati iz knjige Dra. Šuieka od g. 1866. 0 koristi i gojenju šuma: U staro doba su narodi najrađje´ gradili svoje crkve u šumah zbog zaklona, a gdje kime nije bilo, sadili su lipe. Zbog lova čuvale su se šume, a kralj englezki Vilelmo je za to dao pretvoriti hatar od 30 sela u šumu. Još- godine 1788. je Prancezka imala 17 postot, šume, a danas je tek 8 postot. imade. Još g. l808. je nedaleko Eieke izmeđju Kamenjaka i Jelenja bila gusta šuma. To tvrdi I)r. Lorenc u knjizi: „Karstgebieth" str. 21. Sve planine nad Padom su u staro doba zastrte bile borom, a danas vladaju ovdje užasne poplave, Caoton piše, da je u Italiji oko rieka Ticiua i Adde bilo mnogo borova, jablana, briesta, oraha i t d. Oko kuća i uz samostane i crkve sa ih zbog tuče zasadili još u prastaroj dobi, , Nil imade još na izvoru po Atlasu mnogo šuma, a gdje bijahu´izsječene šume, prosušiše se i pritoci. Zna se, da su još Egipćani na oanosih bez plugai đjubra sijali žitarice. J. B. Boussinggault^ u svojoj meteorologiji od g. 1851. kazuje, da je Humboltu poznato, kako je južno amerikanska dolina Araga uz krasno jezero Valencija i okolišju obilovala sumarni, pa se onodob zbog svoje plodovitosti taj kraj toli brzo napučio, đa nije tako niti Francuzka napučena, Nu brzo budu izharane šume i već g. J800 su se ti narodi osobiio" Humboldtu .tužili, da im se je jezero posušilo. Poslije gradjanskog rata umanji se ovdje narod za ®/i6. .Šume su se opet toli brzo pridignule, a okolica zadobi veću plodovitost i je- zero opet nabuja. (Stari ljudi se u Zagrebu sjećaju, da je 1 hvat goriva danas 7—8 puta skuplji.) |