DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 22     <-- 22 -->        PDF

~ 406 —


tj Sibhiji imade 81,000.000 hektara šume i to uz ove glavne vrsti: orno,,
ariž, ciprese i breza, a na močvarnili stepah su vrbe, jalše i topole^ a


jtovine ne ima. " . ^
Južno-iztocua Azija je slaba šumom, kao i južno iztocna Sibirija.
U srednjoj Maloj Aziji imade zakržlj:ave hrastovine i omorike.
Libanon imade od njekoc veližaustvene šume samo ostataka od bukve,


bora i cedrovine, pa i krivi hrast (Quercus aegielops).
U Cvpru Engleska mnogo sadi guma^drvo, a ima još ovdje bora (P.
balepcusis), cjpressa i Q. aluifoIia=
irabija, Mesopotaiiija, Beluđjistan, Afganistan i Persija neimadu više šuma.


.´ Kina i Buban je stepa, prem je nekoS divne šume imala.
IJ Tibetu i Tartariji manjka đi´va,
U Mandjurskoj obilna je crnogorica, a na briegovih iztočne strane obiluje


hrastovinom, a u nizinah je dud, javor i vrba.
Na Koreji imade još nepoznatih listaža. ,
U Kitajskom carstvu imade (na 30^) ebanovine, santalovine, kamfarovine,


lojena drva, papirnastih dudova, lak-drvo i cipresa.
U Siamu ima do 500 vrstih drva,: nu sva su od naših različna.
Indija imade navedenih vrsti drva, nu i oraha te divljeg kestena.
U Himalaji imade hrastova, javora, jalše, breze, omorike, tise, ariža


(2200—2400 met.), tako oraha, divljeg kestena, pa i cedre.
U Cejlonu je kao u kitajskom carstvu,
U Japanu ima hrastaj, bukve i jele.


. u gorju Atlasa imade 8´ vrsti hrasta i više vrsti cedrovine.
U Alžiru najvećma alepski bor, hrast plutnjak, hrast kitnjak, Quercus
castanciae folis i Qaereus ballota-.. ´
U Tunisu najvećma je alepski bor.


U Sahari, Tripolisu i Egiptu nema već šume.
U Sudanu već su droge vrsti drva, tako i širom ostale Afrike..
imade akacija, eucaljptusa, c^listris i t. d. Crveno i plavo guina-drvo, crveni
cedar i vrsti kestena (valjda 30o), a najvažnije drvo za željeznice, brodarske
i t đ. gradje: jarrah drvo.


^ UVictoriji se umjetno, po Englezih sadi amerikanski hrast, europejski
briest, platana, a nalazi se ovdje i smreka kralja Vilhelma; nadalje imade
ovdje i smreka Kauri, koje se u Amerika i Europu za 8 mil maraka izvozi.


U Novoj Selanđiji imade i bukovih šuma u pojasu 40—50o izpod
ekvatora, dakle kao i u istom pojasu nad ekvatorom. Eucalyptusa i akacija
ovdje neima kao u Australiji, jer je hladniji kraj.