DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 405 —


U Africi imade u Tunisu 210 vrsti drva i to: hrast plutiisti — zimzeleni
— zeeii i kermes, divlja maslina, morski bor, aiepo bor, tbuja, Itesteu
i borovica, nu našili vrati hrasta da neima.


Amerika i to u Mexika imade: cedre, acajoDj brasiisko drvo, campechei


cedar; nadalje: duoglas jele, virginski cedar, crni orah i mnogo vrsti hrastova.
U centralnoj Americi imade šuma oeajona, ebena, palisandra i ružična drva.
U južnoj Americi imade od naže brastovine još vriednije drvo za brodo


gradnju, imenom Angilixe.
U Argentini ne ima prave brastovine, ali da prave duge a tako i tanin
iz ovih vrsti; Mirsinac, Flusibunđe, Espina de corone, Tembetarf, Zantađjlum.


Mnogo zanimivijc podatke prnža nam članak Honrika Se ml era iz San«
Francisko, koji je g. 1890. u našem šumar, listu otisnut pod naslovom: ..Kako
vo je stanje šuma Ka našoj kruglji."


Rnska sa 40"A> šume imade prostranih hrastovih šuma, pa iipovih, jasenovih
i javorovih, a breze poglavito na sjevera. Inače su glavne vrsti: smreka,
bor i ariž. U Kavkazu imade bukve, oraha i zimzelena hrasta, a po Krimu
Pinus laricio.


U Norveškoj (24 postot. šume) glavne su vrsti; bor, smreka i breza.
U Švedskoj (37´8 postot.) kao u Norveškoj na juga imade hrasta, bresta,


lipe, jalše, bukve i topole, a za ogriev najviše breze.
Austro-Ugarska (50 postot.) kao i Njemačka (26 postot.) poznate su nam.
Turska, Rumunjska sa 22´2 postot. šume: Albanija je sva izsjecena; Tla


meiija imade još prostranih šuma brastovine, bukovine, cjpressa, morskoga bora


i kestena, al i sibi koza, koje ju tamane.
Bugarska imade malo šum.a, a na Balkanu ima bukava.
Srbija imade mnogo hrastove (?) i bakovc šume uz veliko svinjogojstvo,
II Rumunjskoj je Dobruča bez šume i močvarna,
U Karpatih ima mnogo bukvika, a u malih odjelih ima i hrastika, inaca


uspjeva omorika i jela.
Italija sa 12 postot. imade još šuma u Apeninu i savojskih Alpah; Sar


dinija je još bogata hrastovinom.
Franceska ima 17-3 postot. šume.
Holandija sa 7 postot. skoro je bez šume, te imade ovdje ondje buko


vine, topole, jasena i vrbe.
Belgija sa 13 postot. ima još Ardensku šumu.
Švicarska sa 18 postot. uz jelu, ariž, bukvu, a riedko imade hrastove,


orahove i kestenove Sume.
Španjolska sa 7-3 postot. sa hrastom plutnjakom, zelenim hrastom i pri


morskim borom, te P. pyrenaica i halepeosis.
Portugalska sa 7-3 postot kao u Španiji.
Danska sa 3-4 postot. njegda bogata hrastovinom, al mjesto ove se danas


bukva javlja, a goji se topola, bor i druge crnogorice.