DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Limba u Karpatah dolazi do 6500´ visine nad morem.


Omorika se drži s bielim borom, m da dosiže do 60^ pa da se penje


do 4500´ i 6000´.


Jel a dolazi još kao sastojina u predgorju 3600´,


Ariž ide do 50^ i peBJe se do 6000´,


Tisa ide do 60^


Breza se penje do 6600\ osobito u sjevernoj Europi.


Osobito važno za našu zadaću je navod Kolačeka o žitaricah . On tvrdi,
da dolaze divlje oko Eufrata pa u iztočnoj Aziji (dakle ovdje i kao đomaiSe),
a tako on tvrdi o leguminosab. Trstika da je takodjer odavle u Grčku donesena,
tako i šaševina (Gala magrostis areuario Eoth), koju su onomad narodi
za strielice rabili. (Pottasche ist so alt, als die Glaserzeigung und Verfertigung
der Seife.)


Uzporedimo li navode Dobnera naproti ovim od KoMeka, naći ćemo razliku,
Jer je u znanstveniti strukah samo matematika, koja i uz razne metode
vazda do istoga rezultata doći mora, S toga nam nepreostaje drugo, već se i
dalje za geografične podatke pobrinuti i nemojmo dosadašnje botanike u tom
slijediti, jer bi zašli u labirint. Moje je mnienje, da ne imamo do danas nijednoga
bilinskoga geografa, koji bi nam zadano naše pitanje bez povjesti riešiti
mogao. Naši prirodoslovci putuju u ledena mora i kojekuda lutaju, u mjesto
da pretraže prije svega stanje bilinstva na onih meridijanili, koji našoj klimi
odgovaraju i to na sjevernoj i južnoj polukruglji.


Botanici izim šumarskih jesufilozofi, koji u toploj sobici geografska pitanja
riešavaju i zato su im djela još toli krnjava. No da su proputovali ne botaničke
bašće ili europejske klionike, nego i na navedenih meredianih pregledali
šumarskim okom stanje šum. drveća, davno bismo doznati mogli, odkuda je
koja vrst drveća k nama prenesena.


Žalibože nismo ni mi tim velikim putem prolazili, al nam mogu poslužiti
za našu zadaću i podatci svietske izložbe u Parizu od god. 1889., koje je naš
drug Barišić donekle sabrao, ćujmo o tom važnije:


On navodi, da se u Eusiji godišnje proizvede do 40 milijuna žlica od
brezovine, lipovine i jasikovine, i mnogo drvenog posudja. Od lipove kore da
se godimice napravi do 100,000,000 pari opanaka i zato da se posieče 700.000
lipovih stabala.


U sjevernoj Rusiji da se proizvodi iz hrastovine osobite kakvoće za glasovire,
pod imenom „courone´^ (tomu se traži resonanca kao n. pr. za smrekovinu,
dakle na vrlo hrdjavoj stojbini). Jasika da vriedi u Ruskoj kao i omorika,
a to će reći, da je pojednako imade.


U Španiji da su ove vrsti: hrast, bukovina, grab, breza i omorika. .


U E>uraunjskoj hrastovina i orahovina,


U Srbiji hrast, javor, bukovina i jelovina,


U Aziji oko Kavkaza, Crnog mora, Perzije, Indije i južnoj Sibiriji imade
oraha, bora, cedra, šimšira, bambus, teak, paoma, topole i t. đ.