DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ 40B — ^ U Magjarskoj kod 47** je zašumljena ravnica i brežuljak sa lužnjakom, kitnjakom, cerom. Tim se, većma bukovina pojavlja, što se više u brieg ide. Nu ipak se prije čistih bukvika opažaju bieli borići kao sastojine. Desno od Magjarske t. j . u Sedoiogradskoj m onoj visini, gdje u prvoj još lužnjaci, stoje, nalazi se samo bukovina. Lievo pako od Magjarske, dakle po austrijskih Alpah, dolaze omorici i bukvici, a već kod 1000´ dolazi i jela k tomu; gdje se te crnogorice steru do 5300^ visine. Kod 49^ u Češkoj jesu već po dolinah crnogorice, pa tako i listaće, a omorika se već svagdje opaža; doćim je u Moravskoj, Šlezkoj, pa i Karpatih omorika pretežna. — Sjeverno odavle naproti sjevernom i iztoćnom moru pretežne su crnogorice, a bukva redje, Al već naproti 54^ dolazi bukva po brežuljcih i planinskih podnožjih 60^^ sj. širine, te su već šume kržljavije i čbunaste, a kod 70^ još breza vlada. Geografi bilinstva pokrstiše ovakove pojase širine od 34—45*´ sj. — pojas vazda zelenih listaća, od 45—48^ sj. — pojas listačah uz promjenljivo listanje, od 58*^ do stožera — pojas crnogorice. 0 bukvi tvrdi, da se stere od 38—59^ sj. širine, a još i po planinah Sicilije da dolazi, a u Danskoj da se širi po dolinah. Penje se pako u srednjoj Europi 500—2000´, u austr. Alpah 4100´ nad morem, a po visinah do 4950´ da je već grmovita. Kesten dolazi u Italiji, južnom Tirolu, najjužnijoj Švicarskoj te u Hrvatskoj i Slavoniji, i to samo do visinah od 2650´ nad morem. Raštrkana se i zasadjen nahodi po predjelih Oeđenburga, Eisenbui-ga, u Bavarskoj, Virtemberžkoj, uzduž rieke Eajne i dapaće u Englezkoj do 50*^. Kitnjak a imade u Švedskoj u zaklonjenih prieđjelih do Gl^, a lužnjaka samo do 54*^. U Njemačkoj dolazi kitnjak i lužnjak, nu preriedko u ovećih spojenih šumah. Na jugu se steru hrastici do 3000´. — Na južnih austrijskih Alpah stere se i to kitnjak do 2500´, lužnjak 3700´ (?)= " ´ Gradun (Q. pubescens) dolazi vrlo rieđko u čistih sastojinah, već najčešće uštrkan ili pomješan. Orah je iz Perzije i još ga imade do 48^. Bries t je kao i bukva domaći, nu da ne dopire tako visoko u planinah najviše do 4000´, a uvjek samo uz drugo stabalje. Koprivić dolazi u Banatu, južnom Tirolu i Lombardiji. Pinjola imade u Italiji i južnom Tirolu« Po lesiku učenoga njemačkoga drožtva od god. 1826. imade pinjola po Italiji, južnoj Francezkoj i po Španiji; dan ja je iz Krete u Grčku i dalje prenesena. — (Bačve graditi — veli se u tom lexiku — da je njeki Speussipos naučio.) Bieli bor dolazi i do 60*^, a penje se u austr, Alpah do 3600´, nu već kržljavo u Karpatih do 3600´, Orni bor (P. austriaca) uspjeva u bečkoj šumi, a da je odavle već oa sve strane prenesen. |