DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1891 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 401 —


ObratBo, da lužnjak ne dopire do velike visine, te već kod 500—GOO-^


iznad mora za kitnjakorn zaostaje.


U Njemačkih planinali da ide kžnjak do 1500´ nad morem


u južnoj Njemačkoj da ide lužnjak do 2500´ » „


li Bavarskih alpah da ^ 57 đo 3000´ „ „


Kitnjak kako je rečeno, da neznatno prelazi granice Njemačke, nu da ga
imade u sriednoj Njemačkoj a osobito po višjih predjelih, te da se u šumali
još širi i to :


U južnoj Bavarskoj do 1800\ u južnom Tirolu 4300´ nad morem, a lužnjak
da uspjeva u dolinab.


Hrast gradun (Q, pubeseens) da imade svoju domovinu u sjevernih
obalah jadranskoga mora i uz cielo sredozemno more, a da ipak dolazi i u
južnoj Njemačkoj i u sjevernoj Badenskoj. On da je nježnija vrst od drugih
vrsti hrasta.


Cer da dolazi u Španiji, južnoj Franceskoj, Italiji, Magjarskoj, Koruškoj,
Dol. Austriji, Kranjskoj, Hrvatskoj, nu vazda u ravnicali, a tek iznimno u
predgorjih.


Q. Aegilops dolazi u Španiji te Orientu, Q. suber u južnoj Špaaij, a
Q. ilex dolazi vazda zelen u južnoj Europi. Ove su vrsti uvedene iz sjeverne
Am.erike: Q. coccinea, Q. palustris.
Kesten dolazi u Europi, Aziji i sjevernoj Americi, a u sjevernoj Grčkoj
se širi po ravnicah, đočim u južnoj Grčkoj i u najviše planine dopire, a već
u srednjoj Grčkoj tek vrhove brežuljaka zauzimlje. — Tako isto da se nahodi
u Italiji.


U južnoj Švici i južnom Tirolu je kesten obično šumsko stablo.
U Njemačku je kesten presadjen, ai ga ipak dosta često imade po južnoj
Njem.ačkoj i uzduž Rajne.


Bukvi je glavno sjedište u Njemačkoj, a odavle se širi napram Franceskoj,
Englezkoj, Istriji, a naproti švedskoj i Norvežkoj dopire do 60*/2", pa
se pruža napram rjeci Visll do Sicilije, a ovdje se penje 4—GOOO´ iznad vnora.


U južno njemačkih planinah se diže do 4500\ u Karpatih do 4500^ u
južnih Alpah do 4800´, u centralnih Alpah do 3700´, u srednjoj Njemačkoj do
2500^ u sjevernoj Njemačkoj do IGOO´ nad morem, te po najsjevernijoj Njemačkoj,
Švedskoj i Norveškoj u ravnicah.


Borova, to jest crnogorice najrazličnije vrsti imade samo u Europi 10
na broju, a više toga u sjevernoj Americi.


Prosti bor, P,. sjlvestris, zamašno se razprostire horizontalno, a đvdazi
u Lapplandu kod 70^ a odavle ide preko Norvežke, Švedske, Danske i Njemačke
do 62^ a penje se u zemljak na pojasu od 70^ do 700^. od 150^ do
3000´ nad morem,


U sjevernoj i srednjoj Njemačkoj dopire prosti bor do 2000% u južnoj Njemačkoj
do 6000^ u Bavarskoj do 5000^ u Fireneju i Uralu (?) do 7000´ nad morem.
20