DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 343 — (dakle su Rimljani u užjem smislu ipak samo u svinjcih tovili, a tek Galli na Padu po šumah!). — Rabili su i sjekir u kod poljodjelstva pa i gradnja. G. 254.-184. pr. I. je njeki Titus-Maccius-Plautus u mlinu prevadjao grčke igrokaze. G. 129. pr. I. pošli su Rimljani preko Aquileje i potukli ovdje Japy de. = To su Illiri i Kelti, koji su u današnjoj modruško-riefikoj županiji stanovali. God. 119.—117. potuku Rimljani Scordisce , kojim je Sisak glavni grad bio, a te godine valjda je izgradjena i cest a od Solina iztočno do Andetrije (Muče). Te dobe prebivaju Keltski Scordisci u današnjoj Bosni, Hrvatskoj i Srbiji do Morave, a Ljburc i (illirsko pleme) stanovahu do Dalmatah i Japjdah. Ovi bijahu mornari i gusari. God. 102.—101. pr. I. potukoše Rimljani Cimbre i Teutone, koji to doba zadavahu strah i trepet od Dunava, Labe, Sejne i do Pada. God. 160. pr. I. osušiše Rimljani Pomptiuske bare. God. 125. pr. I. sagradili su u Rimu mlaki vodovod uz trošak od 22 miliona forinti. God. 109. pr. I. osušiše močvare izmedju Parme i Placentije. Iz toga se jasno zaključuje, da su malo prije II. stoljeća u današnjoj Lombardiji, Mletačkoj i t. d. šume na veliko izharane, jer se prije toga te močvare nespominju. 0 Tiberu se već u to doba tvrdi, da poplavlja rimske ulice, kuće ruši i silne štete gradu pravi. Izmedju I. i II. stoljeća pr. I. bio je sustav gospodarstva u Rimljana takav, da su pojedinci kao Grassus imali dohodka po 12 miliona forinti, dočim su plaćali godišnje jednog senata sa 228.000 talira. Imetak jednog viteza iznosio je po 150.000 talira. Grassav zasadjen vrt znamenitim starijim stabljem, stajao je 457.000 talira. Pogreb Lepida god. 152. pr. I. stajao je 76.000 talira, nu Italija sama imala tada 6—7 miliona slobodnih ljudi, a 13 — 14 miliona robova (premda se inače vazda 1 : 3 uzimlje!). Jednom kuhaču plaćalo se godišnje u Rimu po 7.600 talira. Takov sustav gospodarstva morao je voditi na grabež osobito u podjarmljenih provincijah. Vratimo se sada na Kelte, o kojih se veli, da je to bilo vrlo veliko pleme u Francezkoj, Njemačkoj, Švajcarskoj i Englezkoj, koji da su poznavali pivo i gojili svinje. God. 58. pr. I. potuče Caesar Germane prvi put, koji su bili pod svojim kraljem Ariavistom ćak do Rajne potjerani. Ali Germane oko Strasburga, Spejera i Wormsa nije još dirao. Tom zgodom podložila se i Francezka Rimljanom. God. 57. pr. I. udari Caesar na Britaniju i na Belge na dolnjoj Rajni, zatim na Flandriju, Brabant i sve do Rajne. God. 55. pr. I. je Caesar dapače dopro do germanskoga plemena Trevera i Ubija, izmedju Koblenca i Andernacha. |