DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 342 —


Baš prije rata sa lUiri vojevali su Rimljani i proti Gallom. Imali su


n. pr. u vojsci proti Hanibalu u g. 220.—219. pr. I. 700.000 pješaka i 70.000
konjanika, a opet Hanibalovi Kartažani 120.000 pješaka, 16.000 konjanika,
58 slonova, 32 libijske i španjolske ladje, a značajno je, da su ovdje
Hanibala pripomagali Kelti, Ligurci, Boji, Insubri i Macedonci.
Već g. 202. pr. I. potuku Rimljani pod Scipionom Hanibala i bijahu gospodari
nad Italijom, Španijom i sjevernom Afrikom i kako je g.


187. Kartaga u šake Rimljanom pala, tako su i definitivno podjarmljeni Kelti,
Galli, Insubri, Sigurci, Boji. Ipak se Boji odmakoše najvećma napram sjeveru.
Tada su podloženi bili i Vene ti, a medja naproti narodom iz Francezke i
Tirolske t. j . sjeverno od današnje Italije bila je skoro kao i danas.
U Istri stanovali su u to doba Kelti pod svojim kraljem Aepulom. Kada
su Rimljani utemeljili g. 183—181. pr. I. ovdje Aquileju, zametne se rat
s Istri, koje su Rimljani već g. 178. posvema podjarmili.


G. 178. pr. I. podjarme Špan i ju, gdje je već jačmenovo pivo
poznato bilo.
G. 197. pr. I. podlože si pod kraljem Filipom V. Macedoniju.
G. 191. pr. I. podlože si Malu Aziju do Taurusa.
G. 168. pr. I. potuku kod Pydne i opet Macedonce tako, da je sve bivše
Grčko pod Aleksandrom Velikim postalo Rimsko. Ovom zgodom podleguu i
Macedonski saveznici IIlir i definitivno Rimljanom.
G. 167. pr. I. urediše Rimljani u Macedoniji i Illiriji, da se sol i drvo
ne izvaža.
G. 155. pr. I. podjarmili su Dalmate kao illirsko pleme svoj glavni grad
Delminij.
G. 140. pr. I. sagradili su ceste od Appolonije, Djrrhachija, —
Thessalonika — do rieke Marice (Hebros).
U rimskoj povjesti Dr. Tomića se navadja, da je u Italiju preneseno:
Datuljska paoma ponajprije iz Male Azije u Grčku, a odavle u III.


stoljeću pr. I. u Italiju.
Pitoma trešnja da je za dobe Cicerona od crnog mora u Italiju


prenesena.
Kaj šija došla je iza trešnje iz Armenije.
Cetrun došao je za rim. careva iz iztoka.
Naranča tek je u XII.—XIII. stoljeću po I. po Maurih prenesena.
Alve (agave amerikana) došla je u Italiju tek u XII. vjeku po


Isukrstu iz Amerike.
Isti naš historik nabraja dalje:
Prije II. stoljeća pr. L iznašahu imanja vlastelinska u Rimljana 200—500


jutara.


Poljodjelstvo se unapredjivalo natapanjem. Njegovaše se žito, maslina,
brest, topola i t. d. Svinjetinu su najviše jeli (gallsku!) tako i janjetinu
iz ostalih provincija. — Caton računa obično 10 svinjaca za 1. imanje