DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 341 —


Rimska kuća bijaše iz drva sugradjena i slamom pokrita, tek kasnije
naučiše graditi od Grka sa zemljom, mortom i počeše željezo rabiti.


G. 398. pr. I. izkopaše Rimljani silni kanal u borbi proti Vejeutincem u
duljini od 1.300 mt. i 140 mt. duboko i osušiše tako Albansko jezero.
G. 390. pr. I. počeše Rimljani sa Galli ratovati, a ovi stanovaše u današnjoj
Lombardiji uzduš Poa i Cicero ih ovako opisuje.
Slobodnjak G.allier se stidi što mora rukami raditi, a najvoli ž i r i t i
svinje po hrasticih svojih uzduž Pada. (To je istina!)
Galli i Kelti upotriebljuju u to doba već za izazivanje na dvoboj bojna
kola.
Tek g. 367. pr. I. počmu se jaki rimski veleposjednici dizati, odkako
odpočeše robove za težatbu upotrebljavati i od te dobe počeše sjetve: pše nice
i pira.


Gradjani rimski bijahu patricijeri, a kao takovi veleposjednici, veleobrtnici,
veletrgovci i glavničari, a maloobrtnici i težaci bili su robovi uz takve zaprieke,
da je već g. 419. pr. I. došlo do urote. Nu slobodnjaci (libertini), da ih još
bolje skuče, podvrgli su ih g. 357. pr. I porezu i stegnuli im politička prava.


G. 256. pr. I. sasta se silna vojska kartažka sa rimskom. Prva brojila je
350 bojnih
ladja i 150.000 momaka, a potonja 330 ladja i 140.000 momaka,
gdje nadvladaše Rimljani i odvedoše 20.000 robova.


G. 241. pr. I. svrše Rimljani rat, pobjediv Kartažane, te kroz 23 godine
zgubili su u bojevih Kartažani 700 ladja, Rimljani 500.
G. 224. pr. I. osvojiše Rimljani oko Pada Lombardiju i zemlju Insumbra.
Još se Veneti ne spominju.
G. 220. pr. L počeše vojevati proti Ligurom i Istranom. U IL stoljeću
pr. L osvojili su kraljestvo lUiriju (današnju Dalmaciju, južnu
Hercegovinu, sjevernu Albaniju). Nešto kasnije razumjevali su pod
Illirijom sve zemlje, koje mi danas zovemo: slavonsko-hrvatske i srbs
k e. To kraljevstvo pod rimskimi carevi razšireno je i pripadali su mu još ovi
krajevi: Noricum, obje Panonije, obje Dacije, Moesija, Tracija
pa i Libanija.
Ovdje ćemo nadovezati još i to: U IV. stoljeću pr. L dodjoše u Illirij u
i Kelti, koji su lUirce na balkanskom poluotoku znatno oslabili.


Illirci obćiše već od davnine s Grci, pa im je i grčki jezik poznat bio.
Imali su i svoj illirski novac, koji se je kovao na Visu i Hvaru, al sa grčkimi
bilježi.


U III. stoljeću pr. I. složiše se Illirci s Epirci na gusarenje proti Grkom,
te im oteše Kerkijru, a kasnije uznemirivahu i italske trgovce tako, da su
morali Rimljani kroz poslanike kod illirskog kralja Agrona posredovati. Ovaj
ih odbi izjavom: daje to privreda njegovog naroda. — Na to nasta
rat proti Illirom, koji su naskoro bili u Dalmaciji i Hercegovini podjarmljeni,
a tek godine 228. pr. I. bila je ciela lUirija i Hvar u rimskoj vlasti.