DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 339 —


Odisej vladao je prije trojanskoga rata na otoku Ithaci, koji leži zapadno
od Akarnanije. Ovdje su se častili svinjetinom, pače se priča, da je taj otok
bio šumom zastrt i da je ovdje starac Eumaj svinje žirio. Dakle je bilo i
ovdje hrastika. Na tom istom otoku bilo je i gajeva od crne topole.


Posije trojanskog rata u dobi od g. 1184. do Solona, a u g. 594 pr. I. kao
i prije je povjest Grka neizvjestna i mitična. Može se vjerovati, da su se Grci
u tom razdobju na sve strane gibati počeli.


Tako se tvrdi, da je odmah posije trojanskoga rata grčko pleme Dorci
prešlo iz Tesalije u Peloponez i ondje podiglo Spartu, a usljed toga, da su se
morali Joni povući u Atiku, njeki pače u Malu Aziju. — Za ovo doba bilo je
u Grčkoj mnogo samostalnih malih knezova s upravom aristokratskom, a
kašnje demokratskom.


U VIII. i IX. vjeku pr. I. osobito se povjest bavi Špartanci i Atenci, ali
u njihovih zakonih nema spomena o šumskih uredbah.


U Sparti obstoji zakon Lijkurga i medju ostalim odredjuje javne zajedničke
ručke, kojim svi Špartanci bez razlike sudjeluju. Po tom zakonu od g. 885.
pr. I. mora svaki gradjanin na godinu doprinašati:


12 mjerova ječma (brdska žitarica!)


8 kongija vina (12 oka)


5 funta sira (brdski proizvod!)


S´/z funta smokava.


Priredjuje se crna čorba, a nagadja se, da je bila sastavljena iz svinjetine
, krvi, soli i sirćeta.


Poznato je, da je Grčka mnogo marve imala i to rogate: ovaca i koza,
al ne konja, a svinje se samo na dva otoka spominju. Zašto bi upravo to
svinjsko meso biti moralo, ta kuda im je druga marva potrošena?


A vidi se, da su pretežno na brežuljcih osobito na krčevinah ječam gojili,
pa po planinah od stoke sir proizvadjali. Nego je spomena za nas vriedno, da
su se te jestvine samo sjekirom i testerom razkomadati smiele.


U Špartanaca bio je samo gradjanin goso, a Heloti bili su robovi, koje
su mrcvariti, dapače i usmrtiti mogli.


Već u VII. i VIII. stoljeću pr. I. imadu Grci kolonije uzduž Male Azije,
pa i na crnom moru, utemeljuju i Marseille na gallskoj obali. Odavle su Grci
svinjetinu izvažati mogli. Tuj je i domovina hrastika i svinjogojstva.


U god. 480. pr. I. bijaše velika borba izmedju Grka i sile Perzijanaca
kod klanca Thermopyla i ovdje se spominje, da su Perzijanci nadbili Grke
samo pomoću uhode Grka Ephialta, koji je Perzijance za ledja Grkom doveo.
Ovi da su se za to najprije u brda popeli i dobro hrastjem sakriveni bili.
(Ovdje niečem na toliko hrastovinu, što su Grci obožavajuć tu vrst i na spomen
potučenih junaka hrastje zasaditi mogli, koje je pisac dakle posije bitke i
viditi mogao!)