DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 368 — Ali kad bi i to sve moguće bilo, onda bi se proti tomu ustubo6ili oni ubogi urbarijalci, koji većinom ne imadu vinograda, to bi i oni zahtjevali, da se i njima dade oRoliko drva, koliko se daje bogatom urbarijalcu kolja za vinograd, držeći, da su u tom ravnopravni. A da se pravedno postupa obratila se je kot. šumarija na kot. oblast, da ova potrebito odredi naime, da se vinogradarom po mogućnosti zadovolji, nu da se u obzir uzme i ono pućanstvo, koje vinograde zaista neima, ali imade isto ono pravo na drvo, kao i vinogradari. Nehotice dolazi čovjek do tužnog izkustva i na strašnu neman prošlih vjekova, koja je stvorila taj kleti Krš, te bacila potomčad u nevolju i bjedu, koja žalibože većim umnažanjem pučanstva i veću političko-ekonomičku potrebu donosi i prokrčuje put možda k užasnijoj budućnosti. Izkustvo nas je naučilo, da do danas sjećenje kolja baš nije loše uplivalo na Krš, buduć pučanstvo takovo na svojih posjedih dobiva. Ali veliko je pitanje, da li će svi ovakovi posjedi moći u redovitih rentovnih obrocih zadovoljavati podmirbu kolja i goriva ? Neće li se jednoč morati sbog kolja segnuti i u branjevine? To će nam budućnost pokazati. Vll. Današnje Kraške umjetne ogoje. Buduć siromaštvo obćine nemože izvadjati šumsku ogoju, preduzela je ovu ogoju zemlja iz svojih sredstava. Do danas je pošumljen predjel Zalučki skoro sa 300.000 mladih nasada bora, akacije i hrasta. Taj je predjel brusilovate formacije i vrlo protkan sa žilama vode, koje se strovaljuju niz strmine u duboke uvale. Nasadi bora su stari 4, 3, 2 i 1 godinu, hrasta po 3 i 2, akacije 3, 2 i 1 godinu. Po strminah niknuše prekrasno akacije, te potjeraše na daleko i široko svoje korienje. Rast im je vanredno povoljan, a stojbina kao za nje stvorena. Po ravancih krasno se uzdigoše borići (pinus austriaca). Bjeli bor je slabo, a morski još slabije uspio. Hrast, prem mu je tu naravno stanište, istina ne pogiba, ali niti raste, niti prirašćuje. Ovaj predjel je najbolji i najprikladniji za pošumljivanje, ali ipak puno stoji posao tako zvanog plievljenja Krškog bilja. To plievljenje protumačiti ću. Jake i česte povodnje nanašaju osobito po strminah sipki raztvoreni brusilovac na mlade biljčice tako, da im se jedva vršika vidi. Pod takovim zasipinama morala bi dakako biljčica uginuti, ali se to plievljenjem t. j . odgrtanjem zemlje prieči. Budući se to plievjenje u godini više put čini, to nas je izkustvo naučilo, da nas pljevitba više od pošumljivanja stoji. U najnovije doba počelo se je pošumljivati u krševitih predjelih i to pajasenom i akacijom, te je posadjeno od prvog 400, a od druge 300 komada, nu to je samo pokus. Kakva razlika i troškovi nastaju u brusilovatih, a kakva u kamenih predjelih, neka svjedoče brojke: |