DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 367 —


a) da bi se branje vine neobraslog šumskog predjela imale čuvati od ste-
Ijarenja ;


b) da bi se branjevine srednje obraslog šumskog predjela imale čuvati
djelomice od paše, a ponajviše od sječe, te bi imale prve na red doći za umjetno
pošumljivanje i


c) da bi se nizke šumice čuvale od sječnje.


Osim jur spomenutih zlih upliva od paše i od sječe znatno djeluju na
slabo quautitativno i qualitativno stanje branjevina takodjer i nedostatna umjetna
i nemoguća naravna sredstva.


Nedostatna sredstva za pošumljivanje — naime godišnja subvencija od prilike
550 for. na toli velika prostranstva, jedva se osjećaju, te bi potrebito bilo,
da se veća novčana pripomoć pruži.


Medju nemoguća „naravna" sredstva brojim silnu apatiju pučanstva proti
Kršu, a osim toga i njegovu potrebu za namicanje goriva i ostalih nuždnih mu
šumskih proizvoda i na pašu.


Koliko je bilo posla samo s tim, dok su šumara u službu smjestili, a kakova
„priznanja", o tomu neću ovdje ni spominjati. ŽiteJjstvu je prije svega,
svaki drugi priečiji, nego bud koji mu drago šumar, budući je taj „suvišan" i
narodu na teret.


Što se predloži, to zabace, pa nikomu ništa.


Iz sadanjih visokih šuma, koje su pristupne vozu, još se može najviše tri


godine drvariti, a tad će se morati kroz nepristupna mjesta putevi graditi, ako


ne bude opet zaprieka.


Bilo je već rečeno, da se svake godine oveća svota u proračun uvrsti za


gradnju puteva, ali i taj predlog zabaciše. Vidit ćemo, čemu to vodi.


U obstojećih okolnostih ne mogu mimoići, a da nespomenem još koju o


vinogradarskom kolju.


Po izkazu poglavarstva obćine Čavli treba ovdašnje pučanstvo do 300.000


stabalca, sposobnih za kolje. Kako ova potreba djeluje na Krš, neka svjedoči


izvadak iz izvješća kot. šumara za mjesec studeni 1890. od 29./XI. t. g. IV.


br. 238.


Još tečajem prošloga mjeseca sililo je naime pučanstvo, da se proredbom


Krških branjevina odpočme s toga, što mu drvo ne rabi samo kao gorivo, nego


i kao kolje u vinogradih.


Tomu zadovoljiti težko je i neizvedivo, ali da ipak kot. šumarija pučanstvo


umiri, umolila je obć. poglavarstvo u Čavlih dopisom od 26. pr. m. br. 191.,


da obavjesti pučanstvo, da se svaki, koji potrebuje kolje kod istog poglavarstva


najavi, koliko naime takovog kolja imati želi u svrhu, da se može ustanoviti,


da li je moguće u branjevinah potrebito kolje podmiriti.


Na to je obć. poglavarstvo odgovorilo, da pučanstvo ne potrebuje ni više


ni manje nego 300.000 stabalca. Suvišno bi bilo ovdje razložiti, da bi se sa


podmirenjem ove količine kolja u branjevinah posve devastirao Krš, jer se u


tih branjevinah mora osim kolja još sjeći i drvo za gorivo sa proredjivanjem.