DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- 366 —
a u pređjelih sa nizkimi šumicami imademo mješovite branjeviae, gdje je već i


bukva počela rasti, te podaje tom predjelu ujedno pontijski florni značaj.


U neobraslom predjelu glavni je nuzužitak kuš (salvia officinalis), a po


đtugud ruj (rhus cottinus). U najnovije vrieme znatno se je ograničilo sabiranje


kuša i ruja, te se ovo sabiranje smatra kontrabantom, a toga radi pazi se na


to i po šumskom osoblju i po kr. financijalnoj straži.


Drugog užitka osim kamena i stelje gotovo ni neima.


„Branjevina" je svakako najznamenitiji pojam u šumarenju Krša. Branje


vine u ki-aškom predjelu dielimo:


a) na strogo kraške, t. j . onakove, u kojih se ni sjeći ni pasti nesmije,


a niti su odredjene za steljarenje. U takove brojevine osim šumskog osoblja ne


smije nitko pristupiti.


b) zabranjene od sjeće — a to su malo ne sve. U tih je branjevinah dozvo


ljeno pasti i steljariti i


c) na zabranjene t. j . u kojih se niti pasti niti sjeći smije. U takovih je


dozvoljeno samo suharje sabirati. Onakove branjevine diele se opet:


a) na takove, u kojih se može iznimno samo sitno blago plasti i


b) na takove, u kojih se smije pasti, nu drugo je sve zabranjeno.


Najviše imađe branjevina, u kojih se nesmije pasti rogata marva i u kojih


se nesmije sjeći, te gdje je istodobno dozvoljeno steljariti i pasti sitno blago.


Takovih branjevina ima 380 kat. rali, a posve zabranjenih do 180 rali,
dakle ukupno u okruglom broju do 600 rali ili ´/i4 ukupnog površja spašena
je danas od upliva rogate marve. Od sjećenja možemo računati, da se sačuva
´/, 2 od ukupnoga površja, a po tom se vidi, da je paša još jedini demon, koji
racionalno pošumljivanje prieči.


Takove branjevine stvorene su umjetnim načinom, a pomladjivanja se mogu
spasiti samo valjanom okresnom sječom pod uvjet, da se imade 40 postotaka
ukupnog površja umjetnim načinom pošumiti.


U neuredjenih katastralnih pašnjacih, dakle u takozvanih gmajnah, kojim
paša očevidno škodi, te kojih do 3600 katastralnih rali imade, kamo i gole pećine
računamo, nemože o naravnom pošumljivanju ni govora biti. Prema tomu
predpostavljajuć, da se imade od 42 postot. onih već srednje obraslih branjevina,
odnosno 1500 kat. rah umjetno pošumiti, proizlazi, da imade minimalno
4500 jutara, koje narav pošumiti nemože, jer je to gorkom sudbinom prepušteno
ruci čovječoj.


Nedostatna materijalna sredstva, te nemoguće naravno ograničenje paše,
pravi su demoni, koji su na putu intesivnom pošumljivanju. Uzev u obzir, da
se je do sad kod najboljih okolnosti tek 10 jutara na godinu pošumilo, proizlazi,
da za Krš Grobnika treba ni manje ni više nego 4*/^ stoljeća, da se prikaže
u kakvom takvom zelenilu, te barem da nizkom šumicom zazeleni.


Prije nego što ću progoriti o onih upliva, koji na Krške branjevine djeluju
primjećujem: