DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
365 a tla plodna. Takovog zemljišta ima do 28o/o. Tlo je u nizinah secundarno, a u visinah primarno. Njeki predjeli sa nizkimi šumicami sli6ni su onim oko Križevaca. Tu ima hrastovih i jasenovih, a tek malo bukovog drveća. Tla su kao treća kategorija razdiobe geognožke. Sklop šumica 0-7. Predjel mjestimice trpi od paše, nu neosjetljivo, a na sječnji onako, kao što je prije rečeno, relativno i više. Umjetnim načinom pošumit s imajućih goljeti ima do 18"/,,. Od ciele spomenute površine ima katastrovano 54"/o pašnjaka, a 467o šumica. Raziimije se, da s absolutnom većinom pašnjaka postupamo kao i sa šumicama t. j . stavljamo je pod zabrane i pošumljujemo i t. d. Može se reći, da o dobroj zabrani sve zavisi, prem zabrana ni ondje ne koristi, gdje objekt obrasao nije, a do pošumljivanja neće se moći pristupiti radi slabih materijalnih okolnosti kroz više decenija. Ondje, gdje narav pošumljuje sama bez uticaja ljudskog, te ondje, gdje joj nitko ne smeta, ima već ponajljepših šumica. To su osobito udaljeni predjeli, koji nisu bili na udarcu, a ti su: Brgudac, Korušćak, Proslop, Biletine i Zabukvina. Sa valjanimi zabranami, kombiniranim dakako, te polovičnim umjetnim pošumljivanjem nedvojbeno je, da bi se pošumljenje posve osiguralo. Mogu reći mirne duše, da bi se dobrahna većina Krša na gore rečeni način prilično ozeleniti dala, ako bi materijalnih sredstava bilo. Hine illae lacrimae! Pomislite koliko je napora, dok se stvori samo jedna branjevina. Koliko ima okršaja s pukom i odborom, a koliko neprilika ovdje, gdje je stočarstvo u bujnom razvoju. Branjevine leže na visinah od 300—600 met. nad razinom Jadranskoga mora. Kod visine od lOO.O met. počima „visoka šuma", poznata pod imenom „Obručkoga sklopa", gdje je najviša glavica ove šume Eije (1347 m.). Izmeđju 600^1000 m. t. j . izmedju Krša i šume nalaze se privatni posjedi ili oaze u Krškoj Sahari. Konačno ću još koju reći o sastojini u „branjevinah" o drvu i nuzužitcih. Glavna vrst drva je hrast, pa redom grab, jasen, makljen, brinje i bukva. Najhepše se razvijaju hrast, jasen i makljen. U odraslih branjevinah imade hrasta do 4 m. visine, te 3—15 cmt. promjera, a inače ga obično nalazimo visoka 80 ctm. dakako sa neznatnim promjerom. Od svih vrsti drva hrast najmanje trpi, a od paše, osobito od ovce poslie kolovoza gotovo niti ne strada, nego više trpi od štetočinaca, nego od marve. Puno više trpe na paši grab i jasen. Oba potonja rastu najviše zajedno, visoki su 1—1´/a m. a riedko više, a deblji su od 10 cmt. U predjelih, koji nisu obrash, raste ponajvišejasen u smjesi s akacijom i hrastom, u predjelih srednje obraslih je glavno drvo hrast s grabom i Ijeskom, |