DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 364 Način razdiobe: Obilježja: tališ, juniperus oxicedrus, acer monspensulanum, lonicerae caprifolium et xylosteuin etc. sa površ. od 10% 2. Sav ostali pontijski predjel s glavnim rašćem od quercusa, carpinusa, fagusa, acera, fraxinusa, populusa, salixa, pinusa (odlike cupressinea) i t. đ. sa površinom od 90% d) Geognožki 1. Predjel vapneno-dolomitne i kredne tvorbe, ponajviše potonje, a skupljen u konglomeratih i eruptivnom kamenju. To je onaj predjel oko Orehovice do Svilna sa površinom od IS´/o 2. Predjel inklinirajući pješćenikom i trijadi, zamaza glinena, radi česa je tvorba dosta plodna. Ima dosta terre rose. To je onaj predjel, koji tvori frokut od Ratulja i Kamenjaka do Čavala sa površinom od . 59% 3. Predjeli glineno-humosna vapnenca. Dolomiti i kreda rapidno izčazavaju, a vegetacija bujna. To je predjel treće šumske kategorije sa površinom od .. . . 27Vo 4. Predjeli brusilovate tvorbe, a to su današnje Zabičke kulture sa površinom od l^/o Po tih podatcih, te sudeć po cielom tečaju razprave, vidi se odmah, da su najkarakteristični i svrsi najshodniji načini razdiobe šmske i geognožke. Comparativno jedno s drugim, te in aurea mediocritate slieđi odtud: a) da je još svuda divlje pustoši i strašnoga Krša u pređjelih od Orehovice do Čavala; da je taj predjel izložen silnim burnim i sušnim uplivom; da su pedoložke stvorbe vanredno nepovoljne, te tla skoro neplodna i da takvog zemljišta imade do 17"/«, pošto se ima još i 4°/o k tomu priračunati od sličnih zemljišta, koje brojimo u drugu kategoriju šumske razdiobe. Tu dolaze na površje od 1 ha. tekar 5 stabalca od kržljavog drveća. Tlo je primarne dolomitne i kredne tvorbe sa dosta eruptivnog kamenja; b) da imade predjela od Čavla do Sobola, te od Cernika preko Podhuma do Kilavca, koji se približuju predjelu, opisanom pod a). Geoložke stvorbe skoro su neplodne, nu ipak je ovdje absolutno šumsko tlo i po gdjekud sa plodnim tlom. Takvog zemljišta ima 55"/o- Tlo je u nizinah secundarno, a u visinah primarno, a da nije buri izloženo odgovaralo bi položajem i budućnošću današnjim srednjim predjelom gorskoga kotara. Glavna vrst drva je hrast, jasen i grab. Tlo je vrsti druge razdiobe geognožke. Na površini od 2 m^ dolazi po jedno stabalce. Taj predjel trpi od paše i sječe, pa bi se stegnućem ovih dao bez silnih troškova i osobitog utjecaja umjetnog pošumljivanja prilično pošumiti. Može se reći, da dolazi od ovog predjela do 40o/o za umjetno pošumljivanje; c) da imade najliepši predjel, koji već mjestim´ce „nizku šumu" zaprema i na koji se preostalo površje pribraja. Predjel zaklonjen od bure, dosta vlažan, |