DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 3fi3 — Prevelikim umnažanjem pučanstva i stočarstva, te sve slabijim napredkom pošumljivanja Krša nastao je u par decenija onaj kritički položaj, u kojemu danas stojimo. Grobničan od naravi dobar, ipak je silno nepromišljen u uživanju šuma, u koliko mu to nedonaša njegova lahkoumnost, te razne predsude i potreba. Imade bo već takovih ubogara, koji ni o čem drugom ne žive, nego o drvarenju, sabiranju ruja, od dvih trih ovaca, o jednoj kravi, ali oči upiru sbog svoje existencije samo u Krš. Razložio sam već što je narodu mljekarstvo, a što paša. Slučaji, koji se zbivaju kod stvaranja zabrana od strane oblasti, skoro uvjek manje više prigovora imadu, a obično završuju: „kad druge nije, pustite nam pašu, a za drva ćemo već nekako". Ta je izjava značajna i to tim više, što narod zbilja više sa pašom, nego sa sječom devastira. , Usred nerazborite paše stvorile su se t. zv. „gmajne" i „branjevine*. Oba sam već pojma svojevremeno dovoljno obrazložio. — Danas ipak imamo ovdje veći dio branjevina, od kojih mnoge taj „titel ohne mitie!" nose. Grobničke branjevine i Kršje nije si jednako. One se mogu u više kategorija dieliti. Ja ću jih razporedati na više načina i to: a) na šumski, b) na klimatički, c) na florni i d) na geognožki. Podčinjena kategorija. Način razdiobe: Obilježja: a) Šumski 1. Neobrasli predjel t. j . sav onaj predjel, koji se ()ro teže od Orehovice do Čavala sa površinom od . . l3«/o 2. Srednje obrasli predjel t. j . onaj, koji teče od Čavla do Kamenjaka u jednom i od čavla do Jelenja u drugom smjeru sa površinom od 59"/o 3. Predjel kraških ,nizkih šumica" naime onaj predjel, koji teče od Ratulja do sklopa Obručkoga i vraća se krivuljom nad Borovicu sa površinom od . . . . 28% b) Podnebni 1. Burni predjel t. j . onaj inklinirajući oceanskoj klimi u dimensijah od Orehovice do Sobola, te odavle preko Kilavca i Huma do Jelenja sa površinom od. . . 40 "/o 2. Predjeli inklinirajući od bure kontinentalnoj klimi t. j . do Podobruča, Proslopa i Živenja sa površinom od 297„ 3. Predjeli sniega i povodnja t. j . oni, gdje Krš prelazi u veliku šumu, a to su svi od vrhova Dugomjera, Proslopa, Strani i Živenja do polovice svojih visina sa površinom od 31o/o c) Florni 1. Predjel mediterani s glavnim drvećem od laurus nobilis, celtis australis, ficus sativa, platanus orien |