DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 356 površine, podjosmo na bivša garista i to ponajprije na ono mladjeg datuma, naime na ono, koje je nastalo u mjesecu kolovozu Od tog doba, pa do doba izviđa bijaše skoro svaka ogorela hrastova biljka iztjerala bujan i snažan izbojak iz korena od 5—10 cm. visok. Žalibože nadjosmo, da su mladice mnogo postradale od ranog mraza, koji je bio nekoliko dana prije. Prešav i to omanje garište, uputimo se na ono od proljeća god. 1890., nu prije nego što ću da oslikam tadašnje stanje tog garišta, neće biti suvišno, ako kažem nekoliko rie6i o slici zabrane prije požara. Štovanim mojim sudrugom biti će za cielo poznato, da veći dio naših slavonskih zabrana, koje postaše naravnim pomlađjivaojem bar u okolišu Morovića, izgledaju kao neki kaos svih mogućih i nemogućih vrsti šumskog drveća, korova i grmovlja, izmedju kojih se mlada hrastova biljka žilavo bori za život i to obično dugo vremena, buduć ju u mladosti gotove sve vrsti drvljadi u rastu nađkriljuju, koja obično već i prije podmladjenja postoje. Tako je od prilike bilo i u toj 5—6 godišnjoj zabrani Raškovici. Većim dielom posta i ona naravnim pomladjenjem, samo što je mjestimično žir posijan. Kad dodjosmo do tog mjesta, ugledasmo i zbilja zanimiv prizor. Jasen, brest, topola, glog, crni trn, to sve stajaše golo oprženo bez izboja, gotovo kao neka strašila, a izmedju njih talasali se bujni i snažni izbojci hrastovi, od kojih nekolicina dosegoše visinu od 20—30 cm. u jednoj vegetativnoj periodi. Nekoje stare izgorele stablike mogosmo već lake muke rukom odlomiti, a tako će vremenom svaka irgorela stablika odpasti. Ovakovu stabliku će nadomjestiti izdanak iz korena. Na temelju ovih činjenica, a i na temelju sobstveua izkustva dadoše vještaci sliedeće mnienje u zapisnik, koje ću u kratko, u koliko se sjećam, ovdje reproducirati. „Pošto mlade hrastove biljke nakon požara izbijaju kriepke izdanke, ´koji se mogu razvijati i dorasti do podpunih debala, a s druge strane okohšno većim djelom nadstojno grmlje i drveće nije više u stanju kriepke izdanke nakon požara izbijati: to u svakom ovakovom slučaju neima požar štetnih posliedica za zabranu. Razlog je taj, što nakon požara nestaje onog toli štetnog zastora nad mladimi hrastići, te izdanci brojnim svojim prirastom nadoknadjuju svaki kvar, koji je požarom na biljkah učinjen." U ovom konkretnom slučaju obračunaše ipak zbiljnu štetu, uzev za podlogu gubitak šestgodišnjeg prirasta (koji će biti takodjer naknadjen bujnijim prirastom izdanaka i odpadajućimi šestgodišnjimi troškovi za upravu, porez i t. d.), i na tom temelju ustanoviše odštetnu svotu. Imao sam prilike čuti mnienje njekog drugog od naših strukovnjaka u tom pitanju, te on izrazi bojazan, da će ti izdanci biti sposobni izrasti u pod- puna debla. Osim toga mnije on, da će takovih izdanaka više iz jednog korena izbiti, pa će se tim otimati i boriti jedan s drugim za obstanak života i usljed toga kržljavo uspievati. Mislim, da niti jedno niti drugo nije opravdano. Obće je poznato, da izdanci tim slabiju dugotrajnost imadu, čim je biljka starija, te je znanost i izkustvo opredielilo svakoj vrsti granicu dokle je još u stanju kriepke izbojke tjerati. Analogno "tomu čim je stablika jača, tim i kriepčije izdanke |