DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 350 — Do grada Krka imade samostan, u kojem je nadgrobni kamen kneginje Franske uz napis 29. veljače 1400. i veli se, da je bio taj samostan negda vrlo imućan, te je starimi hrastovi, lovori i dudovi obsadjen, al u pivnici nalaze se ogromne stare bačve, a uza to, da imade prostrana spremišta za ž i 10 i drva. Na koncu moramo spomenuti, da imade u gojitbi kod Istrana i sada još kojih 25.000 svinja. Nadovežimo još ovdje i crtice iz Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini imade na 946n milja tek 1,160.000 duša, a šume zapremaju oko 450/6. Uzprkos tomu je Hercegovina toli slabo napučena, da imade poslovica : „Hercegovina sve zemlje naseli, al sebe ipak ne razseli". To je dokaz, da je negda vrlo napučena bila, al danas puna goljeti. Bosna i Hercegovina goji 450.000 svinja i to: u Posavini i Turskoj Hrvatskoj oko Skoplja i Jajca, a ovdje i imade hrastika. U tih zemljah zaostala su prevozila, al ipak je još Turska sagradila željeznicu Kostajnica-Banjaluka. G. 1868. sagradjena je uzkotračnica Brod-Sarajevo, koju razvlači u svrhu šum. trgovine Parento-Morpurgo na razne strane. Sarajevo spominje se tek g. 1379. kao Vrhbosna, kad su u njem dubrovački trgovci boravili. Tuzla spominje se u X. vjeku, al je ovdje stajao grad Salenes. Srebernica se spominje po dubrovačkih trgovcih takodjer g. 1376, nu ovdje stajao je rimski grad Argentaria i bio je ovdje izmedju Save i jadranskog mora najvažnji trgovački grad. Vrbački grad, Banjaluka. Ovdje bio je negda rimski tabor (Castra). Liv no je star grad, a u VH. stoljeću bio je hrvatski. Bihač, star grad, a Bela IV. pobjegavši pred Tatari u Hrvatsku, učini ga slobodnim gradom. Mostar (tvrdi Klaić) nije star, al su mu Rimlj ani i Mlečani obližnje šume izsjekli. Stolac je najstarija tvrdjava u okolici. Ljubuški je stari grad sa mnogo rimskih ostanaka, a i rimska cesta vodila je odanle valjda k Savi. Ovimi crticami možemo svršiti crtice o tim krajevima i preći na Srbiju. Što su bliže rimske krajine ležale k Savi i Jadranskom moru t. j. Italiji, tim više ostanaka rimskih u njima nalazimo i tim napučeniji bili su ti krajevi, al i tim više na ći će m o hrastika, masline, kestena, pa i vinove loze, nu i goljeti ondje, gdje više šume hrastove ne ima. — Mi ćemo se zato ipak još posije vratiti na specijalnije razmatranje. Dr. filos. Josip Murr u Insbrucku izdao je g. 1890. djelo: „Die Pflanzenvreltin derGriechischenMjthologie* i nastojao je |