DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 348 — dvojenja rimskoga carstva u bizantinsko i rimsko dospije sadanji Solun i ciela Dalmacija u ruke bizantinske. Nu to carstvo imalo se sada boriti sa Goti i su ovi već god. 550. pr. I. prispjeli pod Solun, nu Rimljani ih potukoše. G. 600.—642. dopru Hrvati i do Soluna, te ga zauzmu i razore a kašnje ga opet pridignu. Dimitrija Zvonimir je krunisan kraljem. — Prebjegli Rimljani iz Soluna sagradiše si Spalato (Spljet). Narona blizu trgovišta Vida bila je negda za trgovinu vrlo važan grad, a g. 44. načini ju Vatinius središtem svojih vojna u Dalmaciji poput Soluna. Car Augustus učini ju rimskom colonijom. — Odavle vodile su rimske ceste preko Senja i Imotske, nadalje Trebižatom na Solunu. Otok Hvar spominje se već u veoma staroj dobi pod imenom Pytia, a to znači smreka. I na pjenezih bijaše smrieka otisnuta. Već g. 385. pr. I. nastanili su se ovdje Grci iz otoka Parosa (Pytia Pharus Pharia), a iz toga posta hrvatsko ime Hvar. Taj dakle grad utemeljen po Grčih bio je negda bogat i silan i uredjen kao republika poput Athene. Dobro će nam doći još i pabirci iz Istre. Odmah iza pojava Turaka selili su se Hrvati iz Dalmacije u Istru a i Mletačka vlada selila je mnoge radi kuge. Već g. 1529. bili su ovdje Hrvati, te je dužd Ivan Pesaro u toj dobi 5—7 crnogorskih i bokeljskih obitelji u selu Peroju naselio. Čići potiču od Hrvata pomiešanih sa Rumunji, te su posljednji u XVI. vjeku u Istru doseljeni, a zovu ih inače Vlasi. — Narodi Istranski, od kako je šuma nestalo, bavili su se mnogo drvarstvom izvan domovine, a kod kuće i danas ugljenarstvom. Na 89.7 milja imade Istra još kojekakvih šuma u svem 120.000 hektara, nu pravih šuma ne možemo naći do hrastika motovunskih (1173 hektara) i njekoliko kestenika oko Lovrane i Veprinca i trnovskih šuma. , Oko Rovinja i Pirana imade na 9000 hektara maslinovih gajića, koji proizvode godišnje 12—18.000 mfet. centi ulja. God. 1875. brojila je Istarska mornarica 1450 većih i manjih brodova sa 79.750 tonelata. Osobito važan je promet u Lošinju i Volovskoj. Te iste godine izgradilo se novih brodova u vriednosti od 1.260.000 fr. a uvezlo 24.702 broda robom u vriednosti od 16^2 miliona fr. a izvezlo 25.738 ladja robom u vriednosti od 6 mihona frt. Od g. 1876. imade Istra i svoju željeznicu. Pošto nam je Istra iz rimske povjesti već dobro poznata, za to ćemo spomenuti, da imade mnogo rimskih ostanaka oko Vodnjana i Rovinja. Još ćemo samo to navesti. G. 178. pr. I. zauzeli su Istru Rimljani, a posije Rimljana Odoaker, pa iztočno gotski kralj Theodorik. Nu g. 539 uzeo je bizantinski car Justiman Dalmaciju pa Istru, koja do VII. stoljeća ostade bičanska. Nu bili su ovdje od g. 753 —772. i Longobardi, a vjerojatno jest, da su se ovdje i hrvatske velikaške porodice sklonile za Justimana g, 568 izpred Longobarda. Svršetkom VIII. stoljeća zauze Istru Karlo Veliki. Već XIII. vjeka imala je Mletačka njeke istarske gradove, a Kopar joj u šake dopane g. 1279. |