DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 347 — Slankamen (Rittium) isto tako Mitro vica (Sirmium) , „ kao glavni grad II. Panonije, a kasnije glavni grad čitavog Illirika. Z V i z d a n jest ruševina starog grada u šumi izmedju Lipovca-Morovića- Strošinca i Vrbanje na obali Studve i Lubanja. Blizu Zvizdana je samo još gomila zemlje, a ima tragova od samca i starinskih rimskih opeka. G. 591. zauzmu Avari bogati Sriem, a oko VIII. stoljeća, kada im je Karlo Veliki srušio moć, zauzeše ga Slovjeni (Hrvati) i gospodovaše ovdje do god. 1019. Do sada smo govorili o Hrvatskoj, a sada nižemo podatke iz Dalmacije. Zadar bio je prije Rimljana liburski i zvao se Jadera. G. 14. pr. I. za cara Octavijana bila je u Zadru rimska colonija. — Nu ovaj se je grad digao tek poslie, kako je grad Salona po Avarih i Hrvatih g. 642. pao. G. 998. uzeli su Mletčani Zadar i druga mjesta, a g. 1034. posta Zadar bizantinski, al je ipak od Hrvata još ovisan. G. 1059. podloži Petar Krešimir cielu Dalmaciju. — Nu iza toga bude Mletačka gospodaricom, ag. 1797.—1806 pripadne Austriji, te g. 1806—1813. pripadne Francuzkoj. Otok Rab je najbolje od svih dalmatinskih otoka šumom obrašten, te ima sada još šume i to ovih vrsti: omorika, P. laricio, P. halepensis, crnika, zelenika i t. d. Da imade još ovdje šuma, uzrok je odaljenost od Italije i pogibeljni vjetrovi, a možda i to, što su se ovdje najmnogobrojnije Rimljani zadržali. I lov bio je ovdje najizdašniji i na glasu. Otok Pag je još šumovit, al maslinom. Skradin, S car do na bio je negda glavni grad Liburnije i postane Rimski municipium. Splie t sagradio je g. 305. rimski car Dioclecijan, koji je ovdje i do g. 312. živio. Spljetćani su g. 1888. u svojoj tužbi na kralja Sigismunda spomenuli štete na vidogradih, voćnjacih, poljih, mlin ovih, koje da im bosanski kralj Tvrtko nanaša. Otok Vis, Lissa, Issa poznat bje još u IV. vieku pr. I. kao grčka naselbina i moćna zaštitnica otoku Hvaru proti illirskoj kraljici Teuti. God. 228. doplovi Kaj Fulvij Flacco amo sa 200 rimskih brodova, te podloži Višane, al već g. 535. doploviše i Galli, te razore Vis. Tomu slično je bilo i s otokom Korčulom. Dubrovnik bio je negda kao trgovački grad vrlo bogat. Imao je tada 300 vlastitih brodova, te njegovi su mornari išli za trgovinom u europejske i azijske luke. Ovdje ćemo naglasiti, da su mnogo brodovlja imah Rimljani, Illyri, Dalmati, Hrvati, Goti, Longobardi, Seraceni i svi trošili mnogo gradje. Salona bio je takodjer važan rimski grad, u kojem je bilo 12.000 vojnika. Tu je bila znamenita kovačka zadruga (kollegium fabrum). Iz Salona bijahu na sve strane dobre rimske ceste izgradjene. Za vrieme raz |