DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 345 —


U Vn. vjeku svrši se selenje Slovenstva na zapad i jug, i oni zauzeše U


VIII. i IX. vjeku srednju, južnu i iztočnu Europu.
G. 900. došli su u Panoniju i Daciju Magjari, dakle u srce Slovena.
Sada neka mi čitatelj dozvoli njeke pabirke historičke navesti, koje će
nam za zaključke k poviesti hrvatsko-srbskili šuma takodjer poslužiti.
Ivan Tkaićić spominje, da je Petar arcidjakon zagrebački privolom kralja
Bele IV. u Zagreb uveo Cistercite, gdje da ih je posjedom i sa 2 mlin a
obskrbio. Ovo bi bili najstariji mlinovi na vodu. Donle su valjda samo žrvnje
(stupala), pa suvare rabili (a ne pilane).


Dne 15. ožujka 1268. je biskup zagrebački Timotej četiri roba za 25 pensa
kupio. Tako Farkaš sin Damjanov poklanja opatiji topuskoj g. 1269. dvanaest
robova za spas svoje duše (n a č a s t i m!)


Dne 27. veljače 1272. prodaje David sin Pužev arcidjakonu svoj mlin
za 50 pensa, a g. 1277. kupuje Sebeskov 2 mlina sa 1 ralom zemlje za 5
maraka.


Pobilježimo si ovdje njeke geografičke i povjestne crtice opet
iz Hrvaske.
U polovici X. stoljeća imali su Hrvati svoju mornaricu od 80 velikih i
100 manjih ladja, a danas plovi oko hrvatske jadranske obale 7000 brodova.


G. 1463. postala je Bosna Turskom.
Kuna u grbu Slavonije valjda znači, da je njekad taj kraj kunami
bogat bio, a to se zaključuje iz desetine u XII. i XIII. vieku.


G. 1071. imala je hrvatska mornaricu od 500 brodo\a sa 96.428 tonelata,
a te godine ušlo je inih brodova 5000 u hrvatske luk.;.
U VII. stoljeću do 1102. bila je Hrvatska samosvojna, iz početka pod
knezovi, a od god. pod kraljevi, te je g. 1075. posliednji Diraitar Zvonimir bio.
God. 1102. sdruže se Hrvati sa Ugarskom i ostanu s ovima do 1848. i opetovno
od god. 1868.


God. 1241. poplaviše Tatari Hrvatsku.
God. 1472. doprieše Turci do Zagreba. — Zagreb neima rimskih ostanaka.
Karlovac bio je po nadvojvodi Karlu 1579. sa svotom od 845.000 for.


sagradjen, a poslie te dobe sagrađiše se ceste iz Karlovca:
Karolinška do Kraljevice god. 1725.
Josipova do Senja god. 1776.—1779.
Ludovicejska do Rieke g. 1803.
Od g. 1809. do 1813. vladali su zapadnim dielom naše domovine Francuzi.


Laudon zasadi umjetno Laudonov Gaj u Lici (čisti hrastik).
Znamenita trgovina iz Karlovca presta zidanjem željezuice Sisak -Zidanimost
god. 1861.


Sisak (Segestica) bje najznamenitije mjesto Panonaca. God. 35. pr. I. rimski
triumfator Octavian potuče u Sisku Panonce pomoćju brodova, koji su mu
Dunavom i Savom doplovili i učini ga glavnim gradom Panonije, gdje je 12.000
vojnika smjestio. Ovdje da je još tada bilo brodograditelja i trgovaca