DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1891 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 344 —


Sada vratit ćemo se opet na naše krajeve.


God. 35. pr. I. je Octavian iznova već poznate Jape do vrela Kupe
sa glavnim mjestom Metlika (Metalom) podjarmio, a iste godine ode i u Panoniju
i zauzme Sisak.


God. 34. i 33. pr. I. krene isti Octavian na Dalmate i Lyburce, pa ih
podpuno podjarmi.


U II. i I. stoljeću pr. I. se znade, da nisu Rimljani izvoz vinove loze
u Španiju i Francezku dozvoljavali. U Grčkoj bilo je te dobe već vino na
glasu. — U to doba možemo spomenuti i to, da su rimski brodovi već po
desetero klupa imali.


Sada ćemo nešto nadovezati iz povjesti Slavena.


Dr. Fr. Rački o Slovenstvu.


U početku nazivahu se Sloveni - Srbi, što znači rodjaci, a Njemci ih
nazivahu Veneda - Vinida - Vinda, a pod ovim imenom poznavahu ih već u VII.
stoljeću pr. I. Grci i Rimljani, koji su tada od njih od baltičkog mora jantar
kupovali. Susjedni Skandinavci zvali su ih Vani.


U IV. stoljeću pr. I. umnožili su se ti Sloveni četami iz Podunavlja.


Medjuto ih počeše potiskivati: Sciti, Goti, Sarmati, Veleti i Huni, a u


VI. i VII. stoljeću po I. bijahu prisiljeni na selitbu.
Sloveni, ti praoci Hrvata i Srba prije svih naroda počel i su se
baviti poljodjeljstvom i graditi drvene kuće, i u najstarijoj dobi
imali su tesara, kovača, graditelja, krznara, remenara, kipara, rudara
i t. d. te su su ih već u prvoj polovici IV. vjeka rabili Avari pa i Grci za
gradnje i osobito za brodogradnje.


U V, i VIII. stoljeću kao merovinsko doba Sloveni su imali bakra, olova
i kositra, a željez o se ne spominje.


U IV. i V. vjeku za gospodovanja Hunš., Avara i drugih, Sloveni su se
širili od baltičkog mora južno i iztočno do crnoga mora. Medjuto su se doseljeni
čudski Magjari i Bugari, došav od Volge i Urala, zasjeli oko crnoga mora
i s toga se Sloveni napram iztoku širiti nemogahu.


U IV. vjeku su krenuli za Germani i Galli i doprli u V. vjeku tako,
da su zauzeli: Labu, Vltavu, Moravu, Bavarsku, Franačku Švicu dapače i dio
Englezke.


Bivši Sloveni u Daciji širiše se u V. i VII. vjeku u Moeziju, Thraciju,
Macedoniju i Epir tako, da su već Grci govorili: svakollka Grčka je poslovenjena,
a neki se pače seliše u Malu Aziju i Siriju. Naseljeni Sloveni u Moesiji utemeljiše
se kao Bugari g. 678. Sloveni stanujuć u Panoniji, potisnuti od Avara,
odseliše se u Štajersku, Hrvatsku, Kranjsku, Furlansku, Istriju. U VII. vjeku
doseliše se iz Tatra Hrvati i Srbi i osvojiše Panoniju, Dalmaciju,
111 y r i j u i protjeraše Avare.


Oko g. 557. su Avari (Obri) skoro cielo Slovenstvo zarobili, dok ih god.


623. nepotuče češki knez Samo, a u Dalmaciji i Illyriji Hrvati i Srbi.