DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 8 <-- 8 --> PDF |
atna^Bi´ii nrtmn inirnum fm — 290 — Glavni dio vlage iloldvA izhlapjjivanjem moru, jezera, rieka i potoka a toga radi MZ morske obale imade mnogo više vlage nego niže do mora- Kod nas u Hrvatskoj sakuplja se vlaga tim jače, čim je u zimi veći snieg isapao. Osim toga kod nas kasDo u jesen i proljeće pada kiša iBJesto ssiega. Poznato je pako, da se vlaga najdulje drži u crničnom tlu, pa s toga su presadjivanja biljka po južnib obroncih u Slavoniji lonogo mučnija, nego na Krasu, Slavonsko glineno tlo na obroncih upija dosta kišnib oborina i brzo rastopljeni sBieg; ali po obroncih prodire vlaga samo površno, i za. to su ovdje jake krajnosti u tons, što se poput cigle gornja kora ili smrzne ili zapeče, te se silno raspuca. — Izmedju niaximinna topline i zime u tlu je ovdje daleko veća razlika, nego na Krasu, pa tlo ne može niti fizikalno niti lucbeno tako povoljno djelovati kao na Krasu, te su pogibelji za uspjeh sjetve ili presadnje znatno veći, nego uz Primorje. Tik mora ležeći Kras imade istina veću toplinu, nego Slavonija, ali noćna morska izhlapljivanja donose i mnogo veću vlagu, a šupljikavo crnično i vapnenasto tlo može u dubljini i kišnicu i pare jače opijati. Osim toga dolazi u prilog primorskoj vlagi osobito i to, da nije tamo površje tla gladko, već" kemenjem izprekrižaao, a toga radi ne može ni suzdržati vlagu u sebi. (To spomenuh kao protuodgovor na opazku uredničtva na moj članak o sjetvi.) Vlaga regulira toplinu i obratno, pa s toga mora na istom prislonu i na istom tlu rasteš u Primorju bivati veća, nego u Slavoniji, a prema tomu i pošumljenje sigurnije. Poznato je pako, da oborine prema visini planina veće bivaju, a izparivanja manja i da ovdje i na veliiiih strminah dosta vlage ima. ali da i malo topline za vegetaciju preostaje. S toga si drveće u tom pripomaže time, da ono spušta svoje krošnje bliže tla i da je na riedje. (To vidimo kod svake vrsti na sniežnoj granici.) 0 djelovanju oborine od kiše i sniega na tlo navadja dr. Ebenmayer, da vrlo gusti podmladak sa gusto prepletenim žiljem manje vlage prima, ^to to upravo ne vidimo kod prašuma. S toga po planinah slavonskih gusti podmladak kod opiodne sječe daleko manji prirast imati m^ora, nego što ga ima na šupljikavom hrvatskom ili švicarskom tlu ili u Krasu, a toga radi po velikih obroncih na glinenom škriljevcu mnogo su povoljnije prieborne, nego opiodne sječe. Siibobrka i polusuha stabla naći ćeš vise u slavonskih šumah, i^ego po Krasu ili u Zagorju.^ a to s toga, što se po obronc.h crnica brže odplavijuje, a bez ove mora i tlo &zićno i lucbeno sporije djelovati na raztvaranjc inih hraniva tla. Po čistih sječinah neizhlapljuje iz dubljine tla onolika množina vlage, kako se misli, a to je mjerenjem do 4´ dubljine dokazano. Žašanj i crnica na čistoj sjecini pridržaje skoro vise vlage, nego sve nadrasio drveće pred sječnjom sa ciellm svoiim sustavom krošanja. |