DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 6 <-- 6 --> PDF |
: — 294 — ´ Kolike m jeđiBice topline razliSne u toplinah izmedju topline u ^stablu kod 5^ Tišine i one u krošDJi pokazuju sam ove brojke (u prašumi ili prieborooj sječi svakako su manje razlike, a Tjerojatno Je da so vrlo neznatne). Iznad mora po vrsti 2776´ 140 g. jellk 1467´ 200 g. hr. 1467´ 60 g. buk2460´ ariž 1543´ omorika 1000´ 36 g. borik Kod 5´ visina 1543 1976 2018 2076 1924 2016 U krošnji 1748 2203 2154 2188 1988 2260 Poprleeno 1645 2089 2086 21S2 1956 2138 AbsotatBo najveće topliae opažahu se u stablu n polovici kolovoza i to 15®—25^ kako gdje i prema vrsti drva, a najveće u zimi kod — 6*7® do — li-S*^ i to dakako vazda je kod 3—B*^ u krošnji veća toplina, nego u prsnoj visini stabla. Isti pisac razpravljajuć o vlagi u vazđuhu, u šumi i na čistini veli, da Je u šumi absoMna vlaga uz neznatne razlike skoro takva, kao i na čistinah^. stoga da niti šuma na zra6nu vlaga oeuspliva, a to je pojmljivo s toga, što vjetrovi iz silnih daljina vlagu oblaka na sve strane izmješaju. Relativno ipak je vlaga šumska za 6o/o veća od one na Sistinah, a po planinah Sim je toplina manja, tiin i vlaga veća biva, Odtiiđ on zaključuje, da mora prirast biljka izpod krošnja sjegurniji proti suši biti^ pošto stabla u šumi svoju vlagu u najtoplijoj dobi sporije izhlapljuju, a toga radi je i tlo u šumi hladnije i vlažnije. Nadalje veli, da su planinske- biljke relativno u većoj vlagi, nego one u ra vnicahj a prema tomu da nije Sudo što prenesena biljka iz planine u, ravnicu pogiba, jer ne samo, što je tim promjenik drugi zrak i toplinu, nego i potrebitu vlagu. (Za odolievanje svih biljka u ovih krajnostih neimam podataka, akoprem bi i to vrlo poućno bilo — imenito bilo bi važno znati djelovanje na biljku kod´ natapanja i odvodnjivanja tla). Poznato je, da su kod iztraživanja vlage popriečno u godini Jutrom u 8. sati napram onoj u 5 sati posije podne sliedeće razlike bile: na ci stini 7-00´ - 11-6 - 12-00 - 8*3 -$$ 13-5 — 174 — 3-2 — 0.6 — 1´2 — 0-4 — 5-7 n šismi 4-40 — 6-4 -- 12-00 — 9-0 — 8´1 9.5 — 12..9 - 2-7 - 0-0 — O´O — 0-0 — &9 a. S Od tud- bi mogli tvrditi, da je toplina od 12—14*´ poput one u postavi (Glashaus) najprikladnija za bujni prirast biljke," a isto tako je i sa popriežnom´ vlagom za dobe vegetacije. Prema gornjem obrazloženju netrpi prirast u mjesecu veljači do srpnja niti´6o/o na objama biljke. Nasuprot razlike vlage od |