DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 335 — da mi imademo „stock" od picošHh žetavi.i u svih kvaliteteh. Kod ovakovih prilika ne aiože biti nade na kaki Iiausse a eieBi. I tako FraBcezka savladala Je svojom korom u meriđionalBOJ Njemačkoj, ]^a sjev<-^ru čine joj naši producenti konkurenciju prodavajući ODO, Sto Be mogu placirati na jugu. Pustivši ovo s viđiij Bije bilo depresija ti cieiii §xima, koje ae eksploitiraju z& produkciju kore. Naprotiv, relativno spram rizika produkcije i umaDJenja poslova pla(?ale su se CBormne ciene. E M s eksploitacijom sapoČe mjeseca travnja, u vrieme vrlo pogodnOj budući da mjeseca, svibnja iiadodjošp kišo, SiueĆi mnogo troškova i napora pri proizvodbi robe te dobroga kvaliteta takova, kako ga uporaba a trgovini iziskiva. KoIi(5ina, koja je god. 1890. producirana, može se cieniti na 550.000 kilograma. Od toga je 40 o/o prve kvalitete, S5 o/ prlviknu te da proizvode najbolju kvalitetu višej nego li inferiornu, koju se veoma težko placira. Ciene bijahu početkom saisoae dosta stalne, Poglavita mjesta produkcije naliode se u županiji G-omor (Gornja Ugarska). Ciene> koje su plaćane za 100 kilograma robe franco predane na kolodvoru u vagon, jesu ove: prve kvalitete , . . , 5 for. neasortirane kvalitete. „ 4 „ a B for. ^/^ druge kvalitete . -. 3 „ treće kvalitete-, , , 2 „ Ljeti snizila se je ova ciena za 25 do 80 novčića od 100 kilograma. Sadanja tržna situacija zalitjeva od producenta mnogo snage. Badava se je pokušavalo, da se sporazume u tom, kako da napuste veliku konkurencija u cieni^ koja se malo izplaprodavaocem tako pridobavio dobrih resultata. Tvornice koža u Njemačkoj služe u tom pogledu liepim primjerom, te se najljepše sporaKumjevaju. Zašto li naši proizvodioci hrastove kore ne u6ine nešto takova, pa da uravnavaju ciene? I to tim više, jer ih nema mnogo, te bi se mogli za to i laglje složiti. Nasu robu traže i dobra je. Dokaz tonm je, sto je šumarsko i-avnateljstvo u Badenu (Njemačka) poslalo prošle godine vještake u Ugarsku, da prouče aa6in, kako se ovdje ´ proizvodi kora nepokvarena od kiše. Ti vještaci prouČiše naš genre eksploitacije, te o njemu saSiniše izvješće absolutao aprobativao, jedino što primjetiše, da BU naši troškovi produkcije preveliki. Nadamo se, da ce njemačka carina na koru prestati, pa da ćemo i mi imati vriednote jedino u zlatu kao Njemačka i Francezka, ŽeiiJo bi se takodjer, đa naši proizvodioci prestanu medjusobno se boriti s umanjivanjem ciena. Dakle vjerojatno je, da će se poslovi s hrastovom korom pridignuti do svoje važnosti, te donositi jednake koristi kao i prije. Stabla^ koja proizvode gutta-perehu. Serallas je bio upravio na akademiju znanosti sastavak, o kojem je u sjednici od 15. rujna p. g. raspravljao Dueharte sastavak, koji sadržava iiiteresKŠb detalja o tom bi.´^arnom šumskom proizvodu. Eksistencija gutta-perche bik je u civilisovanom avietu nagovještena g. 1842. od W. Montgomerie-a; prioritet putnika Traleseanta u tom pogledu nije ustanovljen. Bilo kako mu drago, prve uzorke, koji su pod tim imenom dospjeli u Enropu te koji potekoše sa Singapore-a, donio je u London mjeseca travnja g, 184B. Sir Joso d´ Almeida. Nije trebalo dugo čekati te je njezin« znamenite vhstitosti na vidik iznio Hs-iickoke ; tako i Wheat9tone, koji od g. 1837. suovaše o tome. da Englesku telegratlčki spoji s kontinentom, izpostavi osnovu, da ju pri tom naumu uporabi. Hu to se je istom sbilo 10- siečnja 184^). kad no je Walker podronio prvi podmorski kabel. Taj kabel, koji inače nije imao nego "2, milje u ia Manch-u uz euglezku obalu, od mjesta Falkcetoue^ bio je prekriven gutta-perchom. |