DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 333´ — , ^ (bar goriva) u obsegu L banske imovue .oMine. I imovna ob*^ina i uprava´dr?.avnih šuma morale bi sniziti eiene drvu na toliko, da bi i siromašnijem pučanstvu bilo mogu6e snabdjeti se sa drvi Ka ogriev. AbsolUtno gumsko tlo pako moglo bi se povećati ovako : . a) Površina selskih pašnjaka u banovini, kojih previše ima, a nisu od nikakove koristi^ imala bi se prema potrebi poljskog gospodarstva sniziti na minimum, a preostatak imao bi se pošumiti. Prvi posloTodja. kod prošle gumarske skupštine kazao je o tomu takodjer svoju; m buduć Hemogu njegov predlog u ejelosti usvojiti, jer mislim, đa bi se takovi selski pašnjaci mogli jos bolje izrabljivati, nego što on misli: to mi budi dozvoljeno, da na temelju Sinjeuica, koje je on sam naznačio, i ja svoju tvrdnju o boljoj izrabljivosti takovih pašnjaka evo ovdje dokažem, Predspomenuti skupštinski poslovodja izračunao je^ da u obsegu prve banovine ima selskih pašnjaka ukupno 42.200 jutara, te da bi ee na ovoj površini (predpostavljajuĆi uredjene odnošaje) moglo pagarlti 40,000 komada marve (odnosno u cjeloj banovini na 75.000 jut. 72.000 komada marve). . ´ , ^ iž-ecimo da je sveukupna površina šuma I. banske imovne obćine 25.000 jutara^ te uzmimo da se uz 80 godišnju obhodnju može u istih dozvoliti paša punih 55 god., a recimo da se vi´stnoća pašnjaka napram vrstnoći normalnog (nepošumljenog pašnjaka) odnosi kao 3 t 4, to bi gornja površina representovala IB.OOO jutara normalno g pašnjaka^ Sbrojiv gornjih 42.000 rali sa potonjih 13.000 rali dobivamo odtud ukupno 55.000 rali pašnjaka^ a to bi po gornjem razmjerju representovaio pašu za 52.000 komada marve. EaSunajmo nadalje, da imade u I. banovini 160 sela^ a po računu prvog skupštinskog posiovodje recimo, da svako selo 40 kuda ima, nu broj marve po kući uzet ću ja sa 4 komada, to bi bilo ukupno 25.000 komada marve, što representlra pašnjak sa 26,400 jutara. Ako odbijemo od ove površine onu šumsku površinu I, banske imovne obćine naime IS.OOO, onda preostaje okruglo IS.OOO jutara pašnjaka, za koju površinu neima blaga. . Uzmu li se nadalje u obzir privatni pašnjaci, i pašarija u državnih šumah, onda možemo ovu površinu za pašarenje mirne duše na 15.000 jutara povećati. 15.000 jutara ako bi se pošumili mogu dati (predpost-avljajućj da su bukvom obrašteni sa 80 godišnjom obhodnjom, a VI, stojbinski razred) 10.000 m´* drva za gorivo ; — a upravo ta količina drva sa ogriev pomogla bi banovinu mnogo više^ nego bog zna kolika izdašna novčana podpora. Nadzor i uprava tih pošumiti se imajućih pašnjaka mogla bi se povjeriti I. banskoj, imovnoj obćini, a u tu svrhu imao bi se namjestiti još jedan šumar. (Sad je samo jedan Šumar namješten). Trošak za uzdržavanje tog šumara nosila bi imovna obćina, a selske obćine imale bi po razmjeru količine pašnjaka takodjer u tu svru njeŠto doprinašati. Time bi upravni troškovi imovne obćine bili ponješto umanjeni. SjeSenje privatnih lugova i Šumica ^moralo bi se pod strogu kontrolu staviti, i prekomjerno haranje istih prepriečiti. Uz gornje uvjete i s „izdašnom^ subvencijom ^a kultiviranje šuma, — te uz strog postupak kod utjerivanja šumskih odšteta pomoglo bi se mnogo, te bi i kulturno stanje L banske imovne obdiue snatno na bolje pokrenulo, Zaaimiv pojav - sloge grabežljivaea. Da će se nepošteni ljudi prije složiti^ nego li pošteni, to je lako razumljivo. Opaža se kadšto,´ da i životinje za to pravilo znadu. Riedko se kada i po 2 jastreba skupa vidjajuj jer se čini, d.a jedan drugomu pnno ne vjeruju; zato svaki njih najvoli sam^ bilo i bez balona, ići na turističke izlete^; gdje bi šta biio za ugrabiti, pa desi li mu se sgoda, barem ne treba s nikim dieliti ni |