DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 43 <-- 43 --> PDF |
;. , ^´ \ : ^ „ 331 _ , , lugara, đs na djetela svaki dan pasi, da li ba§ u toj biik^i aamjeraTa gnjeado dubsfcl^ i da li je isti sa crvenom glavom, a Ja da du za koji dan dot^t i razviditij u koliko je radnja napredovala, Nakoa tri dana odoh ja opet k Jugaru, te mi započe pripovjedati, da je djetelja svaki dan prije podne i po podne na istoj bukvi <5uo i vidio gdje kljuca, i da ee biti isti^ jer ima crvenu glavu, kako smo ga prvi puta vidjeli, kad smo pod bukvom sjedili. Bilo je pred podne, a ja se zaputib s lugarom u Šumu, koja nebijage daleko od njegova etana i Čub već iz daleka djetela kljucati. Ja se tibano došuljab u blizmu, da ga u poslu ne preplagim, što mi i zbilja 2a rukom podje, te sam ga dobro mogo vidjeti, kako neprestano kljuca u bukvu. Bio je mužak, jer mu je glava crvena bila. Ja se odaljib od mjesta i kazao sam lugaru, da svaki dan pazi kao i dosad Uo je i uSinio. Buđu(5 da. me je to sve više zinimalo, jer kako sam spomenuo, nije jogte dovoljno iztraženo i utvrdjeno, da li djetelj mužak ili ženka gradi gnjezdo, a htjedob se o tom osvjedočiti, — aaputib se opet nakon šest dana do lugara, koji mi reče, da je djetelj svaki dan kljucao u bukvu i daje crvene glavo, ali da ga od jučerašnjeg dana neSuje više da kljuca u bukvu. Ja odob opet g lugarom do spomenute bukve, alt djet;eija ne vidjob i ne čub, nego pokraj bukve opazio sam dosta sitnog iverja, a još više piljotine te mnogo gnjilog iz bukve izkljucanog drveta, Fo tom sam sudio, da je posao dovršio* Dakle je djetelj siguran bio, daje deblo bukve nagnjilo i da 6e n njoj lasno jamu prokljuvati. Sve ovo jasno dokazuje^ da djetelj mužak sam jamu u stablu dube i ženki za gnjezdenje priredjuje i da ju na gotovo dovede. Nu da ovako nije samo kod djetelja nego i. kod drugib njekojib ptica, kao što su ptice koje u brežuljcib kopaju jame za goježdenje^ dokazat 6n s njekoliko primjera. Godine 1872. ustrielio sam medju Kupinom i Asanjom, na mjestu, gdje su ciciglari zemlju izkapali, pet p5eiarka (Merops apiaster, Bienenfresser). Ove su ptiee na rečenom mjestu kopale jame, za gnjezdenje´, te mi sad posve jasno sto mi tada bijaše čudno, na ime, da su svib pet komada bili mužaci. Po djetelju sude<^ zaključujem, da su i oni bili sami mužaci graditelji gajezda. Drugi opet slučaj, koji još bolje podkriepluje moju tvrdnju bio je taj. Ulovio sam naime Živa kosa ledenjaka (A.lcedo ispida. Eisvogl), kad je u bajeru kraj potoka jamu za gnjezdenje kopao, a i taj bijaše mužak. Iz svega je ovoga jasno, da su kod ptic^, koje nikakovo gi´adivo za gradjenje gnjezda netrebaju, ve6 e´i samo jednostavno duplja u drveću ili zemlji izkapaju, graditelji sami muzaci, koji ženke na gotovo dovedu, a to i je u redu, jer ženka, koja ima snaŠati jaja^ nije niti kadra takav mučan posao obavljati, a niti bi bilo od mužaka šarmantno, da svoju Ženku sili na taj težki posao. Ovo opažanje kod djetelja razjasnjuje mi i druga opažanja kod takovih ptica, koje si umjetno grade gnjezda i od raaličitog materiala, bilo to na drvedu ili na zemlji. Opazio sam, da oboje mužak i ženka prinasaju gradivo i to: sitne grančice, mahovine vunu, perje blato i t d. kako već koja vrst ptice treba, ali ipak samo mužak gradnju gnjezda izvadja." — On je dakle pravi graditelj, a ženka mu je samo pomagačica kod prinašanja gradiva. Sjećam se dobro na svraku, kad je gnjezdo n šljiviku na šljivi pravila. I mužak i ženka snasali su grančice na gnjezdo, ali je mužak uviek sam grančice u red slagao, dočim Je svraka na šljivinoj grani stajala i kreketala. Ja sam tu svraku ustrielio i u njoj zametak jaja našao. Sječam se jošte na bielorepog orla (Aquiia albicillaj Seeadler), kojeg sam prigodom slaganja granja na gojezdu ustrielio, pa i taj bijaše mužak. Možemo dakle zaključiti kao prirodno pravilo, da se kod gradnje umjetnih gnjezda, kao što gnjezdo vuge, zebe, kosovit$a, drozda i m„ d. mužak pravim graditeljem smati-ati može, dočim ženka više manje učestvuje kod donašaaja potrebi tog gradiva. Vratit ča se opet djetelju. Dozvolom presv. gosp. biskupa Fv Gašpariča, dao sam onu bukvu ove zime prigodom sječe posjeći. Bukva je biia do vrh krošnje |