DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
322 kreduog i dolomitnog vapnenca, koji vapnenac pravi karakter Grobnika podaje stoga, što Je takav vapnenac težko mtvoriv .i što ^ga ispiru kzše i što s Bjega bura odnaša OBO^ malo zemlje, što je još gdjekud ima. Takvi djelovi težko´ da će se labkini i sigurnim naćinom pošumiti; oni bo´ištu puno i puno materijalmli .sredstava, koji Eam manjkaju. Nestašicom tih sredstva ostati će taj predjel vjeSnom" Saharom/iK-izbrisivim monumentom bar´barizma prošlih stoljeća. Ponajviše i glavne sastojine Grobničkog Krša jesu trijade vapnenih vitra, eocena i numulita a manje od ktednih tvorba. fe obćih nauka, koli prirodnih, toli onih šumskih, koje o pošumljenjii Krša uče 2namo; ^ da na krednom vapnencu šume najsporije rastu; b) da je pošumljenje u obće vanređno skupo i težko; c) da na dosad nepošumljenih predjelih otegoćuje pošumljenje i vegetaciju zrafioi i vodeni pojavi; d) da se vapnenac ne troši uvjek, dapaže riedko u plodnu zemlju, nego u pjeskulju, koja nikad pravim plodom nerodi, teladi toga čisto vapnene predjele nikad pošumiti moguće nije, osim oanašanjem zemlje i s tim skopčanimi neizmjernimi troškovi i žrtvami^ te konačno e) da su vapneni predjeli jako suši, izvrgnuti, a tim veoma otegoćuju va~ Ijano pošumljivanje. U strmih položajih najgorji su predjeli oni, koji su kiši i buri izvrženi, a od ovih imenito oni, koji spadaju strogo u vapnena formacije. Takove strmine moraju po gotovo podivljat!. Žalošću moram konstatovati, da´imadeu Grobništini od vapneno-dolomitnih i krednih tvorba već oko V4 koje su pođavljale, isto tako da imade najviše strmih predjela, koji od vode a navlastito od bure trpe. Od bure strada \´ty od ukupnog povrsja,´ nu srećom to je takova površina koja je već od vapnenca a stranom po prirodi, te stranom od devastacije neplodna. Njeki neznatni dio spada u kategoriju tla, koji se pošumiti dade drvećem, koje najvećim prirodnim nepogodam odoljeti može, n. pr- pajasenom (ailanthus glandulosa), akacijom (robinia pseudoaccacia) te donjekle jablanom i kanadskom, topolom (populi pjramldalis et canadensis). ´ ,0ko 80 postot. vapnena zemljišta dalo bi se isto tako pošumiti, a´ 2a to nebi ^baš osobitih poteškoća bilo, dapače na njekih mjestih dalo bi se uspješno´ gojiti i Jasen (fraxiiius ornus) i crni bor (pinus austriaca). Prije spomenuto tlo većim đielom je vapnena glina, veoma riedko čista, a Jošređje s ilovačom izpremješena. Osebujni položaj imade brusilovato tlo (do I postot-), na kojem se sada kulture crnoga bora uspješno´ izvađjaju. Preostalo tlo pako je ponajviše gUneno-humoso´i vapnenac, na kojem naj iiepše branjevine leže-u jor spomenutoj .Grobničkoj SIavomji^´ ´ |