DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 291 — Šuma ne smanjuje´ samo temperaturu tla, nego ju regulira u najtoplijih i najhladnijih mjesecih, ali u visinali nad morem bivaju razlike same po sebi u tempera-tiiri manje, a tim se i vlaga u tlu potrajnije podržaje, a;to sve na razvoj drveća osobito djelovati mora. ^ Eao što god u samoj šumi manje topline dolazi´ nego na čistini, tako isto ona na čistini u to doba znatno priraste. U šumi je 078^, hladnije tečajem godine nego na čistinah, ali za to je u šumi napram visini ´krošnja sve to toplije i to popriečno do 0*48® R. kod 5´ iznad tla. Ovdje´primjećujem da u prašumi nikada ovakovog prelaza biti semože, kako ga je dr= Ebermayer" pronašao, a to s toga, što se krošnje pojednako tik od tla do vrh krošnja vežu, te´ ako si predstavimo list, granje i đeblovinu n prašumi iznad tla do vrh krošnja, to bi sve ovo nhrpljeno ujedno´ sasvim drugo tielo dalo, nego šuma od iste "dobe. A biiduć ta jedrina kao to-´ plovod sa zadaćom regulatora´ vrši oe samo po svojoj količini, nego i po obliku, to je naravno, da i drugač djelovati mora. Za dokaz toga vraćam se na.nte-; žanje i raztezanje deblovine, koje u umjetno gojenih šumah djeluju na razka-lavost drva uz srčine i godove, kakovih u prašumah ne vidimo i to stoga, što. kod prašume ovih ekstremnih prelaza izpod krošnja biti ne može kao kod svih umjetno uzgojenih krošnja jednako, visokog plašta. Temperatura od vrh krošnja prema tlu jest različita t. j . ona se pravilnije mieaja, a tim je i djelovanje tla veće« Kolikoća godišnje topline u šumi takodjer je manja, nego što Je ona u : ´ ,$iBtinah, ali se nikad noćju neohladi u šumi tako, kao´na čistini. ´ ´ ´. , ^ ., Toplina n´samom stablu ravna se po vanjskoj temperaturi,, a krošnja i gornji đjelovi stabla primaju svu toplinu iz vazduha, đočim djelovi bliže tla iz vazduha, te ponješto iz hlapeeeg tla. Žile bliže površja ležeće, a dublje ukorienjene, griju se lih iz topline, koja je u tlu spremljena. Posamce stojeća štaba primaju mnogo više topline u šumi, , ali se za to kroz noć ipak brže razhladjuje. . To će biti uzrok zašto od vjetrovah zaklonjena stabla n. pr. posamce stojeće drveće u šumi mnogo više priraste, nego ono susjedno, koje je n sklopu, a biti će tomu i taj razlog, da ariž izpođ Maduog običnog pojasa na vjetrovitih pašnjacih izvrstno napreduje, ako je na riedko porasao. Razpravljajue 0 temperaturi u stablu umjestno nagadja Dr. Ebermajer na strani 121—143, da bi ta iztraživanja eminentno riešlla .mnoga fizioložka pitanja promatraĐJem -^^^ sa mjerenjem prirasta po načinu Friedrichovom i Bomeriovom. Za to je on jedini do sad nepobitno riešio narav bolesti „žutice" kod bora. (Kiefemschiitte), prem nije znao, da je bieli bor iz juga prenesen. \ U ravnicah je razlika temperature -izmedju krošnja i dolnje deblovine veća, nego u planinah, a to je uzrok za što ovu razliku nastoji sama priroda izjednačiti tim, da šuma u prvom slučaju vazda podnosi gušći sklop, nego što na vrh svoga pojasa, gdje taj sklop od TO—0´5 manji biva i gdje su i kros- Djice na sniežnom pojasu razmjerno veće t. j - skoro 72 ciele visine sačinjavaju. |