DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 309 — sjajni dokaz iutelektualoosti visoke aristokracije, al pođjeđno i vječni žig i sliku barbarstva i vaBđalizJiia. Porazpraviti tu to6kii ^ koja Je uz onu prvu temeljnu uništila današnje Krašaoe i obezbiedila stoLinam generacija materijalni obstanak, — držim su višniin; — ta mletačko barbarstvo već rugoui i u zviezđe grohote okovaše historici obći i oni šosBski specialni. I kad je mletački lav silami bio okovan i stisnut u uzke granice tek u prostorih od njekoliko koračaja od Sv. Marka i Rialta; kad je pritiskom uskočkih sokolova porušen po svih ovih strauah silnog Veneđiga, nastavljena je tekar devastacija i sad je rek bi kulminacijo dosegla. Prem je tadanji ^^istarski šumski zakonik" dobro shvatio tadanji užasni položaj, te dobro po2;imuo i predstavio si strahovitu budućnost generacija, ipak ne vidimo onog blagoslova i blagodati njegove, jer je Krš ostao Kršom, prem je on zaista strogo sudio šumskim štetočincem, a poglavito s toga, što je još šumska struka počivala u mrtvilu, a nauke njene bile su u početku dok se ne rodiše Hundeshageni^ Cotte, Pressleri i dr. — tako primitivne naravi, da su se tek po laicima razabirati mogle, a u našoj domovini i tada nepoznate, i to radi toga, jer je tad Hrvat bojak bio, dok je iza toga štita Njemac mogao roiroo kulturu širiti — inter arma Musae silent. Čitavi se položaj toga vremena jo^ povoljnim smatrati mora, budući da je gospodarstvo kraških urbarnih šuma ponajviše u rukuh velmoža stajalo, kojim su oni absolutistifki vladali; jer tadanji kmetovi ^služahu´^ zemaljskim gospohom", a usljeđ toga niesu smjeli dirati u šume tih „gospoiia\ pa ako to i u jednom smislu smjedoše, to ipak ue u smislu njim povoljna života i uživanja, voć samo toliko, koliko im je za život mižđao bilo. — Tim se jedinim načinom može tumaSiti i klasiticirati ova povoljoost, jer bi mače Kras, kad bi tada obstojaie okolnosti, koje obstoje danas — razumjeva se bez utieanja vlasti i uprave strukovnjaka, kojih u obće tada ni bilo nije — kud i kamo bio bi užasnijim, nego li de facto jest! Način toga gospodareDJa u šumah ima u povjesti Krša veoma osebujan položaj, to većma, što se kroz burne dobe srednjega vieka nepromienljivim uzdržao i udario onaj biljeg povoljnosti, koji malo prije opisah, čemu nam i obćenita povjest izobilje dokaza podaje, jer duboko zasjeca baš u tih mjestih u specijalnu šumsku, rek bi s njom se sdružuje, prem ne u materiji, ali prama; x,aTa au^´LGuv. Kad su se sredovječne oluje prilično utišale i kad je puknuo na polju, čovječaustva uovi viek, zače se sa svimi drugimi stvukami gibati iz primitivnog stanovišta i šumarska povjest. Prije nego na tu okolnost predjemo i iztaknemo, koliko je ona specialno u hrvatsku kršku poviest zasiecala, valja da obćenito predjemo i dokrajčiv uvjet zadnji, al najžalostniji u devastaciji grobničkog Krša, označimo historijski red kroii>>Iožkiro — krškoga užasa. |